“Možeš spasiti sebe i najbliže, ali moraš odmah napustiti zemlju.” Tom porukom Donald Trump je, prema pisanju Miami Heralda, prošle sedmice pokušao nagovoriti Nicolása Madura da ode iz Venezuele.
Maduro je odbio, nakon čega je Trump najavio širenje dosad ograničenih vojnih udara – s gađanja plovila optuženih za krijumčarenje droge na moguće napade unutar Venezuele.
Izvor upoznat s razgovorom tvrdi da je poziv bio posljednji pokušaj izbjegavanja direktnog sukoba, ali pregovori su propali. Maduro je tražio amnestiju za sebe i saradnike, zadržavanje kontrole nad vojskom i dodatno vrijeme za ostavku, što Washington nije prihvatio. Situacija se zaoštrila kada je Trump objavio da je venezuelski zračni prostor “u potpunosti zatvoren”, nakon čega Maduro više nije mogao stupiti u kontakt s Bijelom kućom.
Caracas je odluku nazvao “neprijateljskim činom” i povredom suvereniteta. SAD godinama optužuje Madura i vrh države da vode narkokartel, nudeći desetine miliona dolara za informacije koje bi dovele do njihovog hapšenja. Američke snage već su uništile više od 20 brodova i ubile više desetina osoba koje povezuju s trgovinom narkotika, iako analize ukazuju da većina fentanila dolazi iz Meksika, a kokain preko Pacifičkog okeana.
Napetosti su eksplodirale nakon što je State Department tzv. Kartel Sunca proglasio stranom terorističkom organizacijom, stavljajući Madura u isti pravni okvir kao lidere ISIS-a. Ta oznaka omogućava američkom predsjedniku primjenu AUMF-a – ovlaštenja za upotrebu vojne sile bez formalne objave rata.
Istovremeno, SAD je poslao najveći vojni kontingent u region Kariba u posljednjim decenijama: nosač aviona USS Gerald R. Ford, ratne brodove, podmornicu i F-35 avione. Cilj Washingtona ostaje isti – promjena režima i smanjenje utjecaja Rusije i Kine u naftom bogatoj Venezueli. Ipak, oba Madurova saveznika za sada ostaju po strani zbog vlastitih kriza i izbjegavanja direktnog sukoba s SAD-om.
Stručnjaci upozoravaju da bi kopnena invazija bila komplikovana jer bi se američke snage suočile s milicijama, kolumbijskim gerilcima i dijelom civila naoružanih od strane vlasti. Ipak, većina stanovništva navodno bi podržala svrgavanje Madura, što bi ubrzalo pad vojske.
Velika prepreka Trumpu stiže iz – SAD-a. Prema anketama, Amerikanci se protive vojnoj intervenciji, a Trumpova politička baza odbacuje slanje vojnika u inostranstvo. Zato analitičari procjenjuju da je vjerovatniji scenarij nastavak psihološkog pritiska i eventualni raketni udari, a ne slanje kopnenih trupa, uz nadu da se Maduro povuče ili da ga svrgnu generali.
(Vijesti.ba)