Od početka naredne godine, Brisel će naplaćivati naknadu na proizvode poput cementa, željeza, čelika, aluminija i đubriva uvezenih iz zemalja sa slabijim standardima emisija od onih u EU, piše Politico.
Svrha zakona, poznatog kao Mehanizam za prilagodbu ugljika na granici (CBAM), jeste da se osigura da prljaviji uvoz nema prednost nad proizvodima iz EU, koji se oporezuju oko 80 eura za svaku tonu emitiranog ugljičnog dioksida. Jedan od glavnih izazova za EU je kako izračunati ugljični otisak uvoza kada proizvođači ne dostavljaju precizne podatke o emisijama.
Posebno su dva dokumenta izazvala pažnju – jedan sadrži nacrte referentnih vrijednosti za procjenu ugljičnog otiska uvezenih CBAM proizvoda, dok drugi pokazuje podrazumijevane vrijednosti emisija CO2 za proizvodnju tih proizvoda u stranim zemljama. Dokumenti su još uvijek podložni izmjenama.
Nacionalni eksperti iz zemalja EU raspravljali su o kontroverznim tekstovima prošle srijede na zatvorenom sastanku i zatražili od Komisije da ih preradi prije usvajanja, što se očekuje u narednim sedmicama.
Više predstavnika industrije reklo je da su predložene procijenjene vrijednosti ugljičnog otiska preniske za niz zemalja, što bi moglo potkopati učinkovitost CBAM-a. Na primjer, neki čelični proizvodi iz Kine, Brazila i SAD-a imaju mnogo niže pretpostavljene emisije od ekvivalentnih proizvoda proizvedenih u EU.
Ola Hansén, direktor za odnose s javnošću proizvođača zelenog čelika Stegra, rekao je da je bio iznenađen nacrtima podrazumijevanih vrijednosti, jer sugeriraju da su emisije CO2 za neke proizvodne procese čelika u EU više nego u Kini, što mu se činilo čudnim.
– Naša preporuka bi bila da se vrijednosti prilagode, ali da se okvir CBAM-a ipak usvoji i zatim poboljšava tokom vremena – rekao je.
Antoine Hoxha, generalni direktor industrijskog udruženja Fertilizers Europe, također je rekao da su predložene podrazumijevane vrijednosti prilično niske za određene elemente, poput uree, koja se koristi za proizvodnju đubriva.
– Rezultat nije baš ono što smo očekivali – rekao je, dodajući da ima prostora za poboljšanje.
Istaknuo je i da Komisija pokušava uraditi dobar posao, ali je izuzetno preopterećena. Dok bi slab CBAM bio loš za mnoge energetski intenzivne i trgovinski izložene industrije u EU, vjerovatno bi pogodovao sektorima koji se oslanjaju na jeftin uvoz CBAM proizvoda, poput evropskih farmera koji uvoze đubrivo, kao i trgovinskim partnerima EU koji su se žalili da je mjera prepreka globalnoj slobodnoj trgovini.
Dobijanje tačnih podataka ključno je da bi mehanizam funkcionirao i podstaknuo kompanije da smanje emisije kako bi plaćale niže CBAM naknade.
– Nedosljednosti u podrazumijevanim vrijednostima i referentnim tačkama razvodnile bi poticaj za čišće proizvodne procese i omogućile uvoz proizvoda s visokim emisijama na tržište EU uz nedovoljne troškove ugljika – rekao je jedan predstavnik CBAM industrije.
Komisija je pod pritiskom da brzo usvoji ove akte EU jer su potrebni za postavljanje posljednjih tehničkih detalja za implementaciju CBAM-a, koji stupa na snagu 1. januara. Evropski uvoznici su zabrinuti, jer će jednom usvojene podrazumijevane vrijednosti emisija važiti naredne dvije godine, prema nacrtima dokumenata. Regulacija CBAM-a navodi da se podrazumijevane vrijednosti moraju periodično revidirati.
(Vijesti.ba / FENA)