“Na globalnom nivou svjedočimo opasnom trendu rasta ekstremizma i pokušajima da se negiraju najteži ratni zločini. Zato je Srebrenica danas više od sjećanja. Ona je test međunarodne dosljednosti i spremnosti da se brane univerzalne civilizacijske vrijednosti. Bez istine i pravde u cijeloj regiji, nema trajnog mira ni stabilnosti na Zapadnom Balkanu”, rekao je Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, prenosi Detektor.
Podsjetio je na važnost usvajanja Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, kojom je Generalna skupština Ujedinjenih nacija poslala jasnu poruku da istina o genocidu nije pitanje politike, nego pitanje moralne odgovornosti čovječanstva te “opomena budućim generacijama i poruka da se međunarodna zajednica mora suprotstaviti negiranju genocida”.
Munira Subašić, predsjednica Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, istakla je kako porodice žrtava nisu zadovoljne radom Suda i Tužilaštva BiH na procesuiranju negiranja genocida, veličanja ratnih zločina i glorifikacije zločinaca.
“Mi majke nismo stale. Htjele smo cijelom svijetu da pokažemo da su naša djeca nevino ubijena. I to smo uspjele preko važnih presuda Haškog tribunala. Sud i Tužilaštvo su u BiH najodgovorniji što se genocid negira i veličaju ratni zločinci”, istakla je Subašić.
BiH je postigla važan napredak u procesuiranu genocida i ratnih zločina, ali i dalje su prisutni izazovi poput ograničene regionalne saradnje, zbog čega su brojni osumnjičeni za ratne zločine nedostupni pravosuđu u BiH. Iz Delegacije EU smatraju kako same sudske presude “ne mogu izliječiti društvo”.
“Negiranje i podjele su vidljiviji. Kao i obrazovanje koje generiše podjele umjesto pomirenja. U školi se moraju učiti činjenice. Negiranje genocida i glorifikacija ratnih zločina prijete procesu pomirenja. Sjećanje na Srebrenicu se mora čuvati i zaštititi dignitet žrtava”, istakao je Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u BiH.
Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS), istakla je kako je za zločine u Srebrenici pred Tribunalom osuđeno 18 ljudi, od čega njih sedam za genocid. Podsjetila je kako je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osnovan za vrijeme rata u BiH, i prije nego što je genocid počinjen, kao i da je tada smatran eksperimentom.
“Kada se međunarodna zajednica ujedini sa žrtvama, niko nije imun od procesuiranja. Istina, pravda i budućnost su tri stvari na koje se moramo fokusirati. Rezolucija o Srebrenici pepoznala je da su sudske činjenice značajan resurs u borbi protiv revizionizma i prepoznavanju istine. Čvrsto vjerujem da moraju postati dijelom osnovnog obrazovanja”, rekla je Gatti Santana.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Udruženje “Zaboravljena djeca rata” i Memorijalni centar Srebrenica objavili su Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu i Priručnik “Kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Hercegovini”, alat za obrazovanje mladih i borbu protiv negiranja i relativiziranja presuda, te izgradnju mira i međusobnog razumijevanja.
Peter McCloskey, dugogodišnji tužilac Haškog tribunala, naveo je kako je saradnja žrtava iz BiH bila ključna za podizanje optužnica i suđenja. O svojim iskustvima na panelu “Mehanizmi pravde i međunarodni izazovi u suočavanju s prošlošću”, govorio je kako su dolazili do dokaza i presretnutih komunikacija, koje su kasnije rezultirale osudom Ratka Mladića u Tribunalu.
“Što se tiče arhiva Haškog tribunala, to je evidencija zločina. Pitanje nije samo gdje će se on nalaziti, nego kako ga poboljšati. Mislim da ga je neophodno digitalizirati, učiniti dostupnim te podatke. Znam da se neke presude nalaze samo u nekim knjigama i da nije moguće do njih doći”, rekao je McCloskey, tužilac koji je vodio predmet protiv Mladića.
Mladić, bivši komandant VRS-a, u junu 2021. godine je pred Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Amir Ahmić, nekadašnji oficir BiH za vezu s Haškim tribunalom, govorio je o važnosti rada ove institucije, čiji su ljudi, kako je rekao, uz žrtve koje su imale aktivnu ulogu, najzaslužniji za presude.
“U Tribunalu je presuđeno političko, vojno i policijsko rukovodstvo Republike Srpske i Herceg-Bosne. Presuđena su dva udružena zločinačka poduhvata na čelu sa Slobodanom Miloševićem i Fanjom Tuđanom, a osam presuda imate za međunarodni konflikt. Vi tog nemate na Sudu i Tužilaštvu BiH. Ja sam poslao imena 15 snajperista čija se imena nalaze u presudama za opsadu Sarajeva, a nema nijedne optužnice”, reko je Ahmić, koji smatra da je pravo pitanje kako da zaštitimo naslijeđe Mehanizma i kako da ga implementiramo.
Podsjetio je kako su sudske presude javne, ali da je arhiv Haškog tužilaštva materijal koji ima ogromnu vrijednost, jer se u njemu nalaze podaci kako su prikupljani dokazi, donosile se presude, rad obavještajnih struktura itd.
Kenneth Scott, tužilac Tribunala, naveo je kako ga zabrinjava što se negiraju ratni zločini i veličaju zločinci, kao i da to podriva sve ono što je učinjeno i koči pomirenje.
“Vratimo se na 1992. i 1993. godinu. Nije bilo sigurno da će biti Tribunala jer su mnogi rekli neće biti predmeta, da nikada nećemo doći do osude. Ali smo došli do presude i visokorangiranih Mladića, Karadžića, Prlića. Utvrdili smo da je bio uspostavljen zajednički zločinački poduhvat Beograda i Zagreba. To su utvrđene činjenice, historijska evidencija koju imamo. Ljudi se uključuju u reviziju i time se moramo pozabaviti”, istakao je Scott.
Trideset godina od masovnih ubistava, ukupno 54 osobe osuđene su za genocid i druge zločine u Srebrenici, na 781 godinu zatvora. Ali suđenja je sve manje, kao i dovoljno kvalitetnih dokaza, dok broj nedostupnih raste, ranije je pisao Detektor.
(Vijesti.ba/Detektor)