Prva žena koja se obratila na ZAVNOBiH-u bila je Rada Vranješević, čiji će lik, zbog slavne fotografije, postati simbol ZAVNOBIH-a.
– Žene Bosne i Hercegovine, uzevši značajno učešće u narodno-oslobodilačkoj borbi, postale su čvrst oslonac narodno-oslobodilačkog pokreta. Zajedno sa svojim drugovima, žene će se i nadalje boriti protiv okupatora i njegovih sluga, a sutra, poslije oslobođenja naše zemlje, one će uložiti sve svoje snage u izgradnju sretne budućnosti naše BiH u okviru federativne Jugoslavije.
Ni žene neće dozvoliti da se u našu domovinu povrati staro stanje koje želi da ponovo zavede izdajnička vlada u Kairu i njezin kralj Petar. Žene na ovoj historijskoj skupštini obećavaju da će i u buduće davati od sebe sve da se približi čas konačnog narodnog oslobođenja – poručila je Vranješević.
Njena saradnja s Vahidom Maglajlić, poznatom antifašistkinjom iz Banja Luke, bila je ključna za njeno djelovanje.
Radin život tragično je završio tokom njemačkog desanta na Drvar 1944. godine. Na svoj 26. rođendan, 25. maja, zarobljena je, a već narednog dana pogubljena prilikom pokušaja bijega.
Nakon oslobođenja Jugoslavije, njeni posmrtni ostaci preneseni su u partizansko groblje u Banjoj Luci, a 1951. godine posthumno je proglašena narodnim herojem Jugoslavije.
Žene u tadašnjoj Jugoslaviji, čija je BiH bila ravnopravni član, dobile su puno pravo glasa 1945. Mnoge evropske države poput Belgije ili Švicarske pravo ženama dale su tek kasnije.
(Vijesti.ba)