Države članice Europske unije imat će samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u kriznim situacijama da odobre prolazak vojnih trupa i opreme preko svojih granica, prema novom prijedlogu Europske komisije.
Cilj ovog tzv. “vojnog Schengena” je drastično poboljšati vojnu mobilnost diljem Unije, prenosi Euronews.
“Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost, potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Tzitzikostas, evropski povjerenik za održivi promet i turizam. “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana.”
“Ne možete braniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, poručio je na konferenciji za medije. “Vrlo je jasno, stoga stvaramo ovaj vojni Schengen.”
Paket za vojnu mobilnost, koji će službeno biti predstavljen danas, najnoviji je u nizu planova Komisije za jačanje obrane EU-a do kraja desetljeća. Taj se rok spominje jer neke obavještajne agencije vjeruju da bi Rusija do tada mogla imati kapacitete za napad na neku drugu europsku zemlju.
Jedna od ključnih mjera bit će ubrzanje izdavanja dozvola za prekograničnu vojnu mobilnost. Trenutno pravila u 27 država članica nisu usklađena, a nekima su potrebni tjedni da odgovore na zahtjev druge zemlje EU-a. Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u mirnodopsko vrijeme i samo šest sati u kriznim situacijama, pri čemu bi se u potonjem slučaju odobrenje podrazumijevalo.
Plan predviđa novi europski sustav za vojnu mobilnost, osmišljen po uzoru na Mehanizam civilne zaštite EU-a koji omogućuje brzu pomoć u slučaju katastrofa. Uključivat će “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, putem kojeg će članice moći staviti na raspolaganje imovinu poput teretnih vlakova ili trajekata, kao i “katalog vojne mobilnosti” s popisom imovine dvojne namjene iz civilnog sektora koja se može koristiti za vojne operacije.
Sve aktivnosti koordinirat će nova radna skupina sastavljena od nacionalnih koordinatora iz svake države članice. Njihov zadatak bit će i davanje prioriteta financiranju za 500 odabranih infrastrukturnih projekata ključnih za poboljšanje četiri dogovorena vojna koridora, čije su lokacije i dalje tajne. Cilj je nadograditi ceste, željezničke pruge, luke, zračne luke, tunele i mostove kako bi mogli izdržati težinu i veličinu vojne opreme.
“Čvrste logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratovima”, naglasio je Tzitzikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima s brzim dobitkom kako bi se brzo povećao kapacitet.”
Tzitzikostas procjenjuje da će za ovaj posao biti potrebno 100 milijardi eura. Međutim, EU je dosad izdvojila samo 1,7 milijardi eura za vojnu mobilnost u trenutnom višegodišnjem proračunu koji završava 2027. godine, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.
Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji proračun od 2028. iznosi nešto manje od 18 milijardi eura – deseterostruko povećanje, ali i dalje daleko od cilja. Ipak, Tzitzikostas je pojasnio da to nije jedini izvor financiranja. S obzirom na to da je infrastruktura dvojne namjene, države članice moći će koristiti kohezijske fondove, kao i novac iz programa obrambenih zajmova SAFE. Ta ulaganja moći će se uračunati i u novi cilj potrošnje NATO saveza.
“Nije samo novac u pitanju. Ovaj paket je i o okviru”, istaknuo je Tzitzikostas. “Geopolitička situacija u svijetu sada nije laka, stoga moramo naučiti kretati se brže, moramo naučiti raditi više i moramo naučiti postići rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, zaključio je.
(Vijesti.ba)