Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH (UZOPI) MirhunisaZukić kaže da je ta pozitivna praksa širom BiH sveprisutna i Unija za održivi povratak i integracije u BiH (UZOPI) kroz svoje aktivnosti na terenu bilježi te pozitivne pomake koje ostvaruju u udruženjima žene raznih kategorija.
– Zaposlene žene, domaćice, penzionerke, često i tri generacije zajedno iz iste porodice, članice su lokalnih udruženja gdje se međusobno dopunjuju, pomažu, razmjenjuju vještine i sposobnosti. To su značajni pomaci jer žene u seoskim sredinama na taj način izlaze iz okvira svoje kuće gdje su uglavnom posvećene djeci, muževima, unučadima, starim roditeljima – izjavila je za Fenu Zukić.
Kako je kazala, u udruženjima imaju vrijeme „samo za sebe“, za razgovore sa drugim ženama, što je značajan vid njihovog društvenog angažmana u malim, lokalnim zajednicama, gdje su minimalni sadržaji za razonodu, rekreaciju, socijalne i kulturološke programe.
Kao primjer te prakse Zukić navodi posjetu 34 žene Udruženja Nur iz Mrkotića (općina Tešanj) i 12 članica Udruženja Šafran iz Kaćuna (općina Busovača) koje su u nedjelju bile gošće u Udruženju žena Drivuša kod Zenice. Sedamdesetak žena iz tri udruženja provelo je dio vikenda u druženju u Drivuši, gdje su razmjenile ideje, razgovarale o svojim aktivnostima. Jednostavne, a srdačne, žene iz tih sredina su otvorene za druženje, gostoprimstvo.
Predsjednica Udruženja žena DrivušaNermana Pašalić Kovačević – poljoprivredni inženjer, zaposlena, majka troje djece, predana je radu u tom udruženju. Organizira predavanja, a jedno od njih je bilo o kompostiranju organskog otpada iz vlastitog domaćinstva.
– Žene su iskazale interes za tu temu, koja u najkraćem znači da vraćamo prirodi ono što nam je dala, kroz ostatke hrane i otpad iz vrta – kaže ona, naglašavajući da su u planu i druga predavanja.
Žene su ohrabrene za preventivne ginekološke preglede, kroz nedavno održano stručno predavanje.
Većina stanovništva Mjesne zajednice Drivuša su raseljene osobe s područja Jajca, Šipova i nekih zeničkih sela, koji su u toku rata izbjegli na to područje i tu se trajno naselili.
– Integriranje raseljenog stanovništva u lokalnu zajednicu, u koju su izbjegli, bio je značajan segment postdejtonskih aktivnosti međunarodne zajednice i bh. vlasti. Stoga, kao nevladina organizacija, koja se više od tri decenije bavi pitanjima izbjeglica i raseljenih osoba, ističemo Drivušu kao primjer uspješne integracije raseljenih osoba u toj lokalnoj zajednici – naglašava Zukić.
(Vijesti.ba / FENA)