Čileanci danas izlaze na izbore za novog predsjednika, na kojima će snage odmjeriti vladajuća ljevica i krajnja desnica, nakon kampanje obilježene strahom od kriminala i otporom prema imigraciji.
Iako je jedna od najsigurnijih zemalja u Latinskoj Americi, Čile se posljednjih godina suočava s rastom organiziranog kriminala – problemom koji je bio u središtu predizborne kampanje u kojoj su desnica i krajnja desnica nametnule svoj narativ o sigurnosti.
Predsjednik Gabriel Borić, koji je hrvatskog porijekla, ne može se zbog ustavnog ograničenja kandidovati za drugi mandat.
Komunistkinja Jeannette Jara (51), kandidatkinja vladajuće koalicije lijevog centra, vodi u anketama, ali izlazi na izbore u nepovoljnom okruženju.
Iako uživa veću podršku birača od svog protukandidata s krajnje desnice Joséa Antonia Kasta, ispitivanja javnog mnijenja predviđaju pobjedu kandidata desnice ili krajnje desnice u drugom krugu.
José Antonio Kast (59), otac devetero djece, treći put pokušava postati predsjednik.
Godine 2021. porazio ga je Gabriel Borić, izabran na valu obećanja da će provesti duboke socijalne reforme i donijeti novi ustav koji bi zamijenio onaj iz vremena diktature Augusta Pinocheta (1973.–1990.). No nakon dva neuspjela pokušaja ustavne reforme i porasta kriminala, koji se često pripisuje dolasku stranih bandi, njegove ambicije su se smanjile.
U takvom kontekstu, sve više birača traži snažnu vladu, a neki idu toliko daleko da izražavaju nostalgiju za bivšim diktatorom, odgovornim za više od 3000 ubijenih i nestalih. Kast, osnivač krajnje desne Republikanske stranke, sin je njemačkog poručnika koji je pobjegao u Južnu Ameriku nakon Drugog svjetskog rata. Otac mu je bio nacist, a brat Pinochetov ministar, što mu je umanjilo šanse na prošlim izborima.
Libertarijanac Johannes Kaiser (49) pridobio je dio birača obećanjima da će protjerati sve ilegalne imigrante iz zemlje.
Kaiser je, kao i Kast, njemačkog porijekla i nekada je bio član njegove Republikanske stranke. Kandidat Narodne stranke (desni centar) Franco Parisi izjavio je, pak, da bi mogao minirati granicu između Čilea i Bolivije kako bi zaustavio imigraciju.
Na ljevici, Jeannette Jara nastojala je umanjiti svoje veze s Komunističkom partijom, čija je članica od adolescencije, tvrdeći da bi je mogla napustiti ako pobijedi. Bivša ministrica rada u Borićevoj vladi zalaže se za politiku ekonomskog rasta udruženog sa socijalnom pravdom, obećavajući ipak da će ojačati policiju i kontrolu migracija.
(Vijesti.ba)