Mlada naučnica iz Sarajeva Berina Muhović uspješno je odbranila doktorsku disertaciju iz oblasti sistemske biotehnologije na prestižnom Univerzitetu Saarland u Njemačkoj.
Njeno istraživanje donosi revolucionaran pristup liječenju bolesti suhog oka (Dry Eye Disease) – jednog od najčešćih očnih poremećaja današnjice – primjenom bakterijski proizvedenog ektoina, prirodne supstance koja štiti ćelije od oštećenja izazvanih stresom iz okoline.
Berina je genetski modificirala bakterije kako bi proizvodile ektoin i zatim ih enkapsulirala u polimere, stvarajući inovativni sistem za ciljanu i produženu isporuku terapijskih supstanci. Ovaj biotehnološki pristup otvara nova vrata u razvoju efikasnijih i dugotrajnijih tretmana bolesti suhog oka.
Govoreći o uzrocima nastanka “sindroma suhog oka“, u razgovoru za Fenu Muhović je pojasnila da je riječ o multifaktorskom poremećaju koji nastaje uslijed gubitka ravnoteže suznog filma. Do njega najčešće dolazi zbog smanjenog lučenja suza ili njihovog prebrzog isparavanja. Na osnovu toga razlikuju se dva glavna tipa: “aqueous-deficient” kod kojeg se stvara premalo suza i “evaporative” kod kojeg suze prebrzo isparavaju.
– Suhoća oka često se pogoršava i zbog vanjskih faktora poput dugotrajnog gledanja u ekran, zagađenog i/ili suhog zraka, povišenih temperatura i produžene izloženosti vjetru – kazala je Muhović.
Kod sindroma suhog oka, kako navodi, gubitak ravnoteže suznog filma dovodi do osjećaja pečenja, grebanja, zatezanja ili prisustva stranog tijela u oku. Uzrok tome su promjene u sastavu suza, upala površine oka i neuropatske promjene u nervima rožnice, koje mogu poremetiti osjet i refleks treptanja. Najčešće posljedice su stalna nelagoda, iritacija i umor oka.
Govoreći o odbranjenoj disertaciji, ova mlada naučnica kaže da se njena studija kao alternativa standardnim kapima bavi razvojem nove platforme za dostavu terapeutika, u kojoj se posebno prilagođene bakterijske ćelije koriste kao “mini-fabrike“ i dalje inkorporiraju u biomaterijale. Te ćelije proizvode i postupno oslobađaju hidratirajući terapijski molekul direktno na površini oka, gdje je potrebno održavati viši nivo vlažnosti.
– Riječ je o potpuno novom principu liječenja, u poređenju sa očnim kapima ovdje se radi o inkoorporaciji (dodavanju) bakterija u biomaterijale i aplikacije materijala direktno na željeno mjesto, kako bi isporuka bila direktna na mjestu djelovanja – istakla je Muhović, dodavši da je riječ o efikasnijoj terapiji.
Za razliku od tradicionalnih kapi i krema, koje zahtijevaju veće doze i čestu ponovnu primjenu, ovaj pristup omogućava postepeno i stabilno oslobađanje terapeutika uz postizanje efektivne lokalne koncentracije. Time se smanjuje neiskorištena količina terapeutika i povećava ukupna efikasnost tretmana. Ovaj koncept predstavlja dugotrajniju, održiviju i korisniku jednostavniju alternativu konvencionalnim terapijama za suhoću oka i kože.
Muhović također navodi da je bolest “suhog oka“ korištena u istraživanju kao model kako bi se pokazalo gdje sve nova vrsta isporuke terapeutika može imati primjenu. Ističe i da je istraživanje provedeno u sklopu doktorskog Istraživačkog projekta te da su trenutno razvijeni laboratorijski prototipovi. Slijedeći koraci uključuju in vivo testiranja na modelima, zatim kliničke studije radi potvrde sigurnosti i djelotvornosti kod pacijenata, te skaliranje proizvodnje i provođenje regulatornih postupaka.
Muhović radi kao postdoktorski istraživač na institutu posvećenom razvoju novih materijala, na spoju nauke o materijalima i sintetičke biologije. Njeno istraživanje je usmjereno na razvoj inovativnih terapijskih pristupa zasnovanih na biotehnologiji.
Doktorske studije završila je na Saarland Univerzitetu, na Institutu za sistemsku biotehnologiju, kao član doktorske istraživačke škole Leibniz Science Campus “Living Therapeutic Materials”, usmjerene na razvoj dugotrajnih i samoregulirajućih platformi za isporuku bioterapeutika. Tokom doktorata radila je na dizajnu „živih materijala“ koji koriste posebno prilagođene bakterije za proizvodnju i oslobađanje terapeutika direktno na mjestu djelovanja. Ovaj pristup predstavlja novu platformu za isporuku lijekova, koja omogućava produženu i kontrolisanu terapiju kao održivu alternativu konvencionalnim tretmanima suhoće oka i kože.
Osnovne i master studije završila je na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu, na odsjeku za genetiku i bioinženjering. Dodatno praktično iskustvo stekla je kroz stipendiju Internship Programme of German Business (Zoran Đinđić Program), tokom koje je radila u Mainzu, u TRON – Translational Oncology institutu Univerzitetskog medicinskog centra Johannes Gutenberg Univerziteta, u oblasti imunoterapija zasnovanih na mRNA tehnologiji.
(Vijesti.ba / Fena)