Shodno tome, ponovo je otvoreno pitanje kako broj birača može biti veći od broja stanovnika.
Razlog je pasivna registracija koja se u BiH primjenjuje od 2006. godine. Svaki građanin s ličnom kartom Bosne i Hercegovine, bez obzira živi li u zemlji ili ne, automatski se nalazi na biračkom spisku.
Na njemu su i mnogi preminuli, jer lokalne institucije ne ažuriraju podatke na vrijeme.
“To pokazuje nefunkcionisanje sistema – umrli se ne skidaju sa spiska, a ni oni koji su izgubili državljanstvo”, rekao je za državnu televiziju Bosne i Hercegovine bivši član Centralne izborne komisije (CIK) Vehid Šehić.
Slični problemi postoje i u susjednim državama, ali u Bosni i Hercegovini to često vodi zloupotrebama.
“Desi se da članovi biračkih odbora glasaju u ime umrlih ili onih koji ne žive u zemlji. Rješenje su nove tehnologije, poput skeniranja ličnih dokumenata”, istakao je Srđan Ostojić iz Koalicije Pod lupom.
Demografi procjenjuju da u RS-u danas živi oko 970.000 ljudi, od čega 18 posto čine maloljetnici.
Dakle, realan broj punoljetnih birača je između 795.000 i 815.000. Ipak, prema službenim spiskovima, birača je pola miliona više.
Zbog toga i procjene izlaznosti na izbore često djeluju nerealno — dok CIK bilježi oko 55 posto, stvarna izlaznost u odnosu na broj ljudi koji zaista žive u RS-u procjenjuje se na oko 75 posto.
Prijevremeni izbori za predsjednika RS-a održat će se 23. novembra ove godine.
(Vijesti.ba)