Optužbe stižu iz Kine, gdje lokalna sigurnosna kompanija tvrdi da je američka vlada hakovala bitcoin novčanike i ukrala kriptovalute u vrijednosti od 13 milijardi dolara.
No, prema forenzičkoj analizi blockchaina i dokumentima američkog Ministarstva pravde (DOJ), sve upućuje na drugačiji scenarij – iskorištavanje sigurnosnog propusta u softveru, a ne na državni hakerski napad, piše CryptoSlate.
Trag novca na blockchainu
Podaci zabilježeni na blockchainu pokazuju da je krajem decembra 2020. godine, u periodu od samo dva sata, 127.000 bitcoina premješteno s više stotina adresa povezanih s kineskim rudarskim bazenom LuBian.
Kasnija analiza tima MilkSad pokazala je da su ti novčanici kreirani pomoću softvera s kritičnom sigurnosnom manom, koja je omogućila napadačima da pogode privatne ključeve i preuzmu kontrolu nad sredstvima.
Godinama su ti bitcoini mirovali, sve dok se nisu pojavili u novčanicima pod kontrolom američke vlade. Prema DOJ-u, riječ je o zapljeni 127.271 bitcoina u sklopu istrage o pranju novca i prevari povezanoj s kineskim poduzetnikom Chen Zhijem i Prince Grupom.
Blockchain analitičke kompanije Elliptic i Arkham potvrdile su da se radi o istim sredstvima koja su 2020. nestala iz LuBianovih novčanika.
Ko je iskoristio sigurnosni propust?
Ostaje nejasno ko je izveo izvorni napad. Timovi koji su prvi otkrili ranjivost, poput MilkSada, tvrde da ne znaju identitet napadača.
Analitičari Arkhama napadača opisuju jednostavno kao “LuBianovog hakera”, fokusirajući se na metodu, a ne na počinioca.
S druge strane, kineski Nacionalni centar za odgovor na kompjuterske incidente (CVERC), uz podršku državnih medija, iznio je tvrdnju da četverogodišnje mirovanje sredstava upućuje na djelovanje državnog aktera.
Budući da se novac sada nalazi u američkom pritvoru, Peking zaključuje da je američka vlada sprovela izvorni napad, a kasnije ga prikazala kao zakonitu zapljenu.
No, taj zaključak se temelji na posrednim indicijama, a ne na novim forenzičkim dokazima ili vezama s poznatim hakerskim alatima koji bi potvrdili državnu umiješanost.
Tri moguća scenarija
Na osnovu dostupnih podataka, analitičari vide tri moguća objašnjenja:
Kriminalna grupa je 2020. iskoristila ranjivost softvera i ispraznila novčanike. Američke vlasti kasnije su zaplijenile sredstva tokom istrage.
“Hakovanje” je zapravo bilo interno premještanje sredstava unutar mreže povezane s Prince Grupom, pa je DOJ opravdano zaplijenio bitcoine.
Kineska verzija događaja – da je američka vlada sprovela napad 2020. i prikrila ga kao pravosudnu operaciju – nema neovisne tehničke potvrde.
Dok prva dva scenarija prate tragove potvrđene analizom blockchaina i dokumentima DOJ-a, treći ostaje politička optužba bez forenzičke podloge.
(Vijesti.ba)