U Evropi i Sjedinjenim Državama odbrambene kompanije žure s proizvodnjom malih i jeftinih raketa. Cilj je odgovoriti na izazov koji je nametnuo rat u Ukrajini: kako zaustaviti stotine dronova, a pritom ne bankrotirati, piše The Telegraph.
NATO je 9. septembra morao podići F-16 da obori oko dvadesetak dronova koji su prešli granicu s Poljskom. Potrošeni su projektili vrijedni oko 570.000 eura da bi se presreli Shahed dronovi, čija je pojedinačna vrijednost mnogo manja — a polovica pokušaja bila je neuspješna. Kao odgovor, evropski lideri obećali su uspostaviti „zid dronova“ na istočnom krilu NATO-a, koristeći različite sisteme elektronskog ratovanja i presretanja.
The size of a baguette, the mass-made Mark 1 will be the front-line of defence against Russian drone attacks
Find out more https://t.co/hxVRm4WPo0 pic.twitter.com/7hRZn45DNe
— The Telegraph (@Telegraph) November 10, 2025
Jedna od kompanija je Frankenburg Technology. Izvršni direktor Kusti Salm predstavio je raketu Mark 1 — veličine bageta. Duga je samo 65 centimetara, kraća od prosječnog ljudskog podlaktice, i zamišljena je kao prva linija odbrane od ruskih dronova.
Pravljenje jeftine rakete veliki je izazov. Zapadne rakete često imaju vrhunske sposobnosti, ali su skupe; kreatori malog Marka 1 ciljaju da bude „dovoljno dobar“. Mark 1 leti oko dva kilometra i lošije radi u pustinjskoj vrućini ili arktičkoj hladnoći. Trenutna preciznost je oko 56% — cilj je povećati je na 90%.
Fabrike za proizvodnju Marka 1 već su otvorene u dvije članice NATO-a, s ciljem proizvodnje stotina projektila dnevno. Salm ne otkriva tačnu cijenu, ali kaže da je otprilike desetina cijene postojećih sistema — primjerice Stinger koji košta skoro 500.000 eura.
U tako malom projektu posebno je teško smjestiti bojevu glavu, senzore i gorivo: kako gorivo sagorijeva, promjena mase utiče na kut nagiba. Tim je eksperimentisao s oblikom, položajem krila, težištem i centrom pritiska da maksimizira preciznost. Da bi riješili tehničke izazove uz ograničen budžet, angažirali su iskusne stručnjake — inženjere koji su radili na sistemima poput Iris-T i Spear III — i talentovane stručnjake iz Latvije.
Glavni inženjeri su ključni kad stvari pođu po zlu: njihovo iskustvo često otkriva nijanse koje manje iskusni timovi ne primijete. Salm kaže da privlače ljude motivisane misijom: mnogi žele iskoristiti svoj talenat da pomognu zaustaviti ono što smatraju nepravdom.
(Vijesti.ba)