Egipćani u ponedjeljak izlaze na birališta kako bi izabrali novi parlament.
Otvaranje biračkih mjesta u 9.00 sati po lokalom vremenu označava početak višesedmičnog procesa popunjavanja 568 od 596 mjesta u donjem domu, a neke pokrajine neće glasati još dvije sedmice.
Preostalih 28 zastupnika indirektno će imenovati Sisi, bivši zapovjednik vojske koji je preuzeo vlast nakon što je svrgnuo pokojnog predsjednika Mohameda Morsija 2013. godine.
Egipćani u inostranstvu glasaju u petak i subotu. U regijama poput Aleksandrije, birači imaju rok do utorka da glasaju u prvom krugu.
Neke regije, uključujući Kairo, neće glasati do 24. novembra.
Konačni rezultati očekuju se do 25. decembra.
Polovina mjesta bit će popunjena zatvorenim stranačkim listama, a druga polovica pojedinačnim kandidatima, a četvrtina mjesta rezervirana je za žene.
Parlamentarno glasanje održava se više od dva mjeseca nakon izbora za senat, gornji dom, na kojima je izlaznost bila niska, oko 17 posto.
Provladina koalicija “Nacionalna lista za Egipat” osvojila je te glasove, natječući se bez protivnika na stranačkoj listi.
Očekuje se da će koalicija ponovno dominirati.
Pro-Sisijeva stranka Mostaqbal Watan (Budućnost nacije) i stranka Nacionalni front – na čelu s bivšim ministrom Essamom al-Gazzarom – predvode koaliciju od 12 članova.
Gazzarova novoosnovana stranka okuplja bivše vladine zvaničnike i ima finansijsku podršku poslovnog tajkuna Ibrahima al-Organija, bliskog Sisijevog saveznika.
Opozicione grupe, u međuvremenu, ostaju podijeljene. Neke stranke kandiduju se samostalno, dok su se ostale pridružile provladinim listama.
Analitičari kažu da vrijeme izbora daje neobičnu težinu jer će biti posljednji prije nego što Sisijev treći i posljednji mandat završi 2030. godine.
– Sisi treba parlament koji može u potpunosti kontrolirati – rekao je za AFP Timothy Kaldas iz vašingtonskog Instituta Tahrir za bliskoistočnu politiku.
– Ako želi ostati na vlasti nakon 2030., ovaj sljedeći parlament morat će pokrenuti sve ustavne promjene kako bi to omogućio – kazao je.
Prema ustavnim amandmanima iz 2019., Sisijev mandat produžen je s četiri na šest godina, a njegov prethodni mandat retroaktivno se računao kao prvi, što mu je omogućilo da ostane na dužnosti do 2030. godine.
(Vijesti.ba / FENA)