Prema podacima ukrajinske Sigurnosne službe (SBU), samo u 2025. godini izvedeno je gotovo 160 uspješnih napada na postrojenja za vađenje i preradu nafte, što je dovelo do nestašice goriva i pada kapaciteta prerade za 37 posto, piše The Kyiv Independent.
Moscow region. Oil depot pic.twitter.com/GzBnyUG9lE
— Kate from Kharkiv (@BohuslavskaKate) October 26, 2025
“Ovo su legitimni vojni ciljevi. Vađenje i prerada nafte čine oko 90% ruskog obrambenog budžeta. To su prljave petro-rublje koje financiraju rat protiv nas”, izjavio je prije 10 dana šef SBU-a Vasil Maljuk.
Kremlj se muči s pronalaskom odgovora.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 4. novembra zakon koji omogućuje slanje rezervista za obranu ključne infrastrukture, poput rafinerija nafte, od napada dronovima.
U praksi, to vjerovatno znači povećanje mobilnih protuzračnih jedinica s vojnicima koji upravljaju strojnicama montiranim na kamione, zbog čega je Rusija nedavno postala predmetom ismijavanja, piše Index.
Fotografija dvojice ruskih vojnika koji stoje pored pick-up kamioneta s protuzračnim topom u blizini Kremlja postala je viralna 26. oktobra, za vrijeme masovnog napada dronovima na Moskvu. Slika, objavljena na prokremljskim Telegram kanalima, brzo je postala simbol preokreta u ruskom ratovanju.
Wait.
I was reliably told Russia is a superpower.
3 days to Kyiv to 2 dudes defending Moscow.
Em-bar-ra-ssing. https://t.co/FV95Du0Ua8
— Meaghan Mobbs (@mobbs_mentality) October 27, 2025
“Od tri dana do Kijeva do dvojice tipova koji brane Moskvu. Sra-mo-tno”, napisala je 27. oktobra na X-u Meaghan Mobbs, politička komentatorica i kći posebnog izaslanika SAD-a Keitha Kellogga.
Stanje ruske protuzračne obrane
Rusija se često svrstava među najmoćnije vojske svijeta, odmah iza Sjedinjenih Država. Međutim, stručnjaci ističu da su korupcija, godine rata, premještanje snaga i stalni ukrajinski napadi oslabili ne samo njezine snage na ratištu, već su i rastegnuli njezinu mrežu protuzračne obrane do krajnjih granica.
“Rusija je izgubila mnoge protuzračne sustave u posljednje dvije godine, tako da je vjerojatno da postoje mnoge rupe u njihovoj pokrivenosti koje omogućuju uspješne napade”, rekao je za Kyiv Independent Sascha Bruchmann, vojni analitičar s londonskog Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS).
Moscow's nightlife is said to be beautiful and full of surprises. People in Moscow, it is said, party all night long. Ukrainian drones provide beautiful effects to liven up the mood.#RussianUkrainianWar #RussiaIsCollapsing #SlavaUkraïni #SlavaUkraine pic.twitter.com/EYpi1GmGQC
— Hellin72 (@Hellin72) October 26, 2025
George Barros, voditelj tima za Rusiju na Institutu za proučavanje rata (ISW), kaže da Rusija sada koncentrira većinu svoje protuzračne obrane oko ukrajinske fronte i nekoliko strateških regija. “Jednom kada prođete tu početnu zaštitu oko ratišta u Ukrajini, ostatak Rusije ima rupe i ranjivosti”, rekao je.
Ukrajina je te praznine iskoristila već više puta. U jednom od najimpresivnijih napada, u aprilu je letjelica puna eksploziva pogodio kompaniju dronova Shahed u Tatarstanu, više od 1000 kilometara od ukrajinske granice.
Barros je istaknuo kako je taj napad pokazao da je ruska radarska pokrivenost dugog dometa nedosljedna, a sposobnost presretanja sporih ciljeva i dalje ograničena.
Situacija oko Moskve čini se drugačijom. Glavni grad i njegova okolica i dalje su snažno zaštićeni, s više slojeva radarskih i raketnih sistema.
“Postoji visoka koncentracija ruske protuzračne odbrane oko Moskve. Našim dronovima je teško doći do centra grada”, rekao je Oleksij, zamjenik zapovjednika zadužen za koordinaciju četiriju protuzračnih jedinica koje čuvaju sjevernu stranu Kijeva.
Ipak, sliku dvojice vojnika s topom na kamionetu ispred Kremlja smatra “taktički besmislenom”.
“Kremlj, mauzolej i ova mobilna protuzračna posada – to teško da je mjesto gdje biste obarali dronove. Ne puca se iznad vlastitih kulturnih znamenitosti”, rekao je Oleksij.
“Više oblikovanje narativa nego stvarna obrana”
On vjeruje da je fotografija bila namijenjena domaćoj, ruskoj publici. “Namijenjena je uvjeravanju Rusa da su njihovi sveti simboli – Kremlj, Crveni trg – zaštićeni. Mislim da se tu više radi o oblikovanju narativa nego o stvarnoj obrani”, zaključio je.
Postavlja se i pitanje stvarne koristi ovih jedinica. Oleksij je rekao da su bile “jeftine” i “učinkovite” za Ukrajinu kada je Rusija 2022. počela lansirati dronove Shahed, ali su ih poboljšanja u taktici i tehnologiji učinila zastarjelima. “Sada se dronovi penju iznad 2000 metara, a ove skupine više nisu tako učinkovite”, objasnio je.
Glavni problem
Unatoč svim rupama i nedostacima u ruskoj protuzračnoj obrani, za Ukrajinu postoji jedan očit problem – nedostatak oružja kojim bi ih mogla u potpunosti iskoristiti. Iako Kijev postiže uspjehe sa svojim dronovima dugog dometa koji nose bojeve glave teške desetke kilograma, oni se nikada neće moći mjeriti s udarnom snagom krstarećih raketa.
Ukrajina posjeduje domaću raketu Neptun, ali njezina rijetka upotreba sugerira da još nije proizvedena u velikom broju. Nadograđena verzija, “Dugi Neptun”, tek je u ožujku prošla testiranje. Tu je i hvaljena domaća raketa Flamingo – zvijer s ogromnom bojnom glavom od 1150 kg i dometom od navodno 3000 kilometara. No, unatoč tome što je predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio njezinu upotrebu u borbi i najavio serijsku proizvodnju, čini se da je još uvijek nema u značajnijem broju u ukrajinskom arsenalu.
Da bi Ukrajina kratkoročno iskoristila slabosti ruske protuzračne obrane, potrebna joj je značajna količina projektila od zapadnih saveznika. Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno je nadopunilo ukrajinski arsenal s neodređenim brojem raketa Storm Shadow, ali dvije zemlje posebno bi mogle dati Kijevu ogroman poticaj, no dosad su se suzdržavale.
Šta je s Tomahawcima?
Prošlog mjeseca spekuliralo se da će SAD poslati Ukrajini rakete Tomahawk koje bi, iako su stare desetljećima, bile idealne za iskorištavanje rupa u ruskoj obrani. “Tomahawci lete sporo i nisu nevidljivi”, rekao je Tom Karako, viši saradnik Centra za strateške i međunarodne studije.
“Ali njihova je korisnost u tome što mogu letjeti nisko i sporo te zaobilaznim rutama kako bi izbjegli protuzračnu odbranu i pratili teren.” Trenutno je američki predsjednik Donald Trump poručio da rakete za sada neće ići u Ukrajinu, ali Kijev ne odustaje od pritiska.
“U stalnim smo razgovorima s američkom vladom o različitim sposobnostima, ali to je preosjetljiva tema da bismo ulazili u detalje u ovom trenutku”, rekla je ukrajinska ambasadorica u SAD-u Olha Stefanišina za Kyiv Independent.
Tu je i Njemačka, koja je, čak i nakon zelenog svjetla za američke ATACMS i britansko-francuske Storm Shadowe, odbila poslati vlastitu krstareću raketu Taurus. Raketa Taurus sposobna je gađati ciljeve na udaljenosti od 500 kilometara, što je veći domet od ostalih dalekometnih oružja koje je Ukrajina dobila od saveznika.
“Isporuka Taurusa u ovom trenutku manje je važna za Ukrajince, a više za Nijemce, jer je Taurus postao ultimativni simbol njemačkog straha i tjeskobe zbog eskalacije”, rekao je ranije ove godine Fabian Hoffmann, doktorand na Univerzitetu u Oslu. “I zato je isporuka Taurusa toliko važna – time se ispravlja ta pogreška”, dodao je.
(Vijesti.ba)