Dansko predsjedavanje EU želi da zemlje Zapadnog Balkana postanu članice Unije. Ipak, kako tvrdi Komšić, BiH iza zatvorenih vrata dobija drugačije poruke – prije svega zato što njen ustav sadrži diskriminatorne odredbe.
„EU nam često kaže da ne možemo postati članovi sa takvim ustavom“, kaže Komšić, misleći na sadašnji sistem etničke podjele. „Ali sve se to govori privatno. Nikada to neće reći javno.“
„Zapadni Balkan treba da uđe u EU“
Na samitu u Kopenhagenu u oktobru, gdje je tema bila proširenje EU, Komšić se pojavio nakon dugog sastanka. Dok su mnogi evropski lideri naglašavali važnost integracija, Komšić je djelovao prilično rezervisano.
„Da budem potpuno iskren, značajan broj članica EU trenutno nije zainteresovan za proširenje. Ono što ih zanima jeste da nas zadrže blizu sebe“, kaže Komšić.
„Jedan od načina na koji nas drže blizu su upravo ovakvi sastanci. Čine to jer se boje da bi druge svjetske sile mogle zauzeti njihovo mjesto.“
Na pitanje kada realno očekuje članstvo BiH u EU, Komšić se nasmijao: „Volio bih da se to već dogodilo“, rekao je uz osmijeh. „Ali to nije moguće jer naš ustav krši gotovo sve vrijednosti EU.“
Ustav koji krši ljudska prava
Nakon raspada Jugoslavije, u Bosni i Hercegovini je izbio krvavi rat između tri najveće etničke grupe – Bošnjaka, Hrvata i Srba – u kojem je poginulo oko 100.000 ljudi. Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine zaustavio je rat, ali je zemlju ustrojio na osnovu etničke podjele.
Bosna i Hercegovina ima tročlano Predsjedništvo – Bošnjaka, Hrvata i Srbina – koji se rotiraju na čelu države svakih osam mjeseci. Zemlja je podijeljena na dva entiteta: Republiku Srpsku, gdje većinu čine Srbi, i Federaciju BiH, gdje većinom žive Bošnjaci i Hrvati.
Prema Ustavu, samo pripadnici ova tri naroda mogu biti birani u Predsjedništvo ili Dom naroda. Ostali građani – Jevreji, Romi i svi koji se ne izjašnjavaju etnički – nemaju to pravo.
Advokat Jakob Finci i aktivista Dervo Sejdić pokrenuli su tužbu pred Evropskim sudom za ljudska prava jer su kao Jevrej, odnosno Rom, bili spriječeni da se kandiduju. Sud je 2009. godine presudio da Ustav BiH krši ljudska prava jer ograničava politička prava građana na osnovu etničke pripadnosti. Ipak, presuda nikada nije sprovedena, a Ustav je ostao isti i do danas diskriminatoran.
„Politička elita nema interes da se to promijeni“
Komšić ističe da bi se, da je do njega, ovakav ustav odavno promijenio. Ali, kako kaže, to nije moguće jer političku moć u zemlji dijele tri konstitutivna naroda, a svaka promjena zahtijeva saglasnost svih.
„Kada je moć ukorijenjena u etničkim podjelama, većina onih koji su kroz to stekli položaje nemaju nikakav interes da sistem promijene“, objašnjava profesorica balkanskih studija Tea Sindbæk Andersen sa Univerziteta u Kopenhagenu.
„Način na koji je vlast strukturisana po etničkoj osnovi zapravo uklanja motivaciju da se bilo šta mijenja. Promjene bi bile moguće samo uz snažnu međunarodnu pomoć – ali te pomoći, realno, nema.“
Reakcija Danske
Danska ministrica za evropske poslove Marie Bjerre kaže da se ne slaže s Komšićevom ocjenom: „Ne mogu se složiti s tim. Mi želimo da Bosna i Hercegovina postane članica EU. Spremni smo pomoći u provođenju reformi, ali poručujemo jasno – reforme su neophodne.“
„Ključno je da zemlja ispuni osnovne principe vladavine prava i da građani ne budu diskriminisani. Ako se pronađu rješenja koja su u skladu s ljudskim pravima i evropskim standardima, nema prepreka za takav oblik uređenja. No, izvjesno je da će biti potrebne određene prilagodbe.“
Ministrica dodaje da postoje i druge oblasti u kojima BiH mora napraviti značajne promjene da bi se približila članstvu u EU.
Zaključak
Profesorica Sindbæk Andersen zaključuje: „Mislim da se Komšić i nasmijao jer je svjestan da EU u stvarnosti nema stvarnu volju da pomogne u sprovođenju tih reformi. Oni se ponašaju po principu tipične evropske ‘mrkve’, vjerujući da će Bosna nešto promijeniti samo zato što joj se to kaže. Ali to jednostavno nije realno – za promjene bi bila potrebna mnogo snažnija međunarodna intervencija.“
(Vijesti.ba)