Elon Musk je na godišnjem sastanku dioničara još jednom predstavio svog humanoidnog robota Optimusa za kojeg je kazao da će eliminisati siromaštvo i kriminal i da će pružati bolju medicinsku njegu od ljudi.
Musk je opisao robote Optimus, koji još nisu u masovnoj proizvodnji, kao budućnost kompanije i čovječanstva. Ponovio je tvrdnju da će to biti “najveći proizvod svih vremena” i sugerisao da bi se mogli koristiti u svemu – od zdravstva do zatvorskog sistema.
„Sada ćete dobiti besplatnog Optimusa koji će vas samo pratiti i sprječavati da radite zločine“, rekao je Musk. „Ne morate ljude zatvarati u zatvore i slično. Zaista je nevjerovatno razmišljati o mogućnostima.“
Musk je ranije rekao da želi ovaj paket kompenzacije kako bi imao veću kontrolu nad kompanijom i mogao ostvariti „snažan utjecaj nad ovom vojskom robota“ koju je obećao izgraditi, dok Tesla sve više ulazi u oblast robotike.
Muskova nadoknada je toliko velika da se može uporediti s BDP-om čitavih zemalja, premašujući ekonomske vrijednosti Irske, Švedske i Argentine. Ona daleko prelazi federalna sredstva izdvojena za pojedine državne programe, poput godišnjeg budžeta za prehrambene beneficije SNAP-a, i višestruko je veća od kompenzacija drugih tehnoloških milijardera kao što je Mark Zuckerberg.
Kritičari paketa, uključujući neke investitore, tvrde da se time daje ogromna moć jednom nestabilnom lideru i zanemaruju problemi s kojima se kompanija suočava.
„Elon Musk je upravo dobio 1 bilion dolara za neuspjeh. Prodaja opada, rizici po sigurnost rastu, a njegova politika tjera kupce. Ovo nije liderstvo – ovo je najskuplji pehar za učešće na svijetu“, saopćila je grupa za proteste Tesla Takedown.
Ako Musk ispuni ambiciozne ciljeve iz kompenzacijskog paketa, mogao bi postati prvi svjetski bilioner. Da bi to postigao, morao bi dovesti Teslu do tržišne vrijednosti od 8,5 biliona dolara – osam puta više nego sada. Također bi morao plasirati milione autonomnih vozila i humanoidnih robota, te održavati dobit kompanije u stotinama milijardi dolara tokom naredne decenije.
Glavni ciljevi kompenzacijskog plana, podijeljeni u 12 faza, predstavljaju put za dosezanje te ogromne tržišne vrijednosti. Ako Tesla dostigne taj nivo, Musk bi mogao unovčiti dodatnih 12% dionica kompanije. Da bi to ostvario, mora ostati u kompaniji najmanje sedam i po godina i pomoći u razvoju dugoročne strategije nasljeđivanja u kompaniji koju vodi više od 20 godina.
Opcije dionica predviđene novim planom, uz dionice koje mu već pripadaju na osnovu paketa iz 2018. godine, ostavile bi Muska sa 25% vlasništva nad Teslom. Krajem novembra, dionica Tesle trgovala se blizu svoje najviše vrijednosti u proteklih godinu dana, oko 450 dolara po dionici.
Tokom naredne decenije, Musk je obavezan da isporuči 20 miliona Teslinih električnih vozila, proda 10 miliona aktivnih pretplata na potpuno autonomnu vožnju, razvije i proda milion humanoidnih robota i pusti u komercijalnu upotrebu milion robotaksija.
Moraće također dovesti kompaniju do 400 milijardi dolara stvarne dobiti u četiri uzastopna tromjesečja. Za poređenje, Teslina dobit u trećem kvartalu 2025. iznosila je 4,2 milijarde dolara, što je pad od 9% u odnosu na godinu ranije.
U novembru, Muskovo bogatstvo procijenjeno je na 460 milijardi dolara, što ga čini najbogatijom osobom na svijetu prema Bloombergovom Indeksu milijardera.
Obnova ukinutog paketa
Akcionari su također odobrili plan isplate Musku nakon što je njegov kompenzacijski paket iz 2018. godine, vrijedan 56 milijardi dolara, poništen od strane suda u Delawareu. Paket je osporio jedan dioničar i dobio spor. Sud za korporativne sporove u Delawareu dva puta je odbio paket.
Nakon toga, Musk je preselio sjedište Tesle iz Delawarea u Teksas, a isto je učinio sa SpaceX-om i drugim kompanijama. Godine 2024., prema teksaškom zakonu, dioničari su ponovo izglasali kompenzacijski paket.
Međutim, sud u Delawareu ponovo je odbio jedan od najvećih paketa za CEO-e u modernoj historiji. Nakon presude, Musk je oštro kritikovao državu i njenog „aktivističkog glavnog sudiju“, doprinoseći valovima korporativnih odlazaka iz Delawarea.
„Imao je ogroman megafon“, rekao je Lawrence Hamermesh, profesor emeritus Pravnog fakulteta Widener University. „Mislim da ovo nije samo Muskovo miješanje, ali vjerujem da je imalo utjecaja.“
Komentarišući pitanje da li je Musk imao prekomjeran utjecaj pri dodjeli paketa iz 2018., profesor Eric Talley sa Pravnog fakulteta Univerziteta Columbia rekao je da je sudija primijetio kako drugi „superzvjezdani CEO-i“ poput Marka Zuckerberga ili Jeffa Bezosa nisu dobijali ovakve ugovore zasnovane na stimulativnim ciljevima.
(Vijesti.ba)