Rusija planira, u okviru proširenja posebne ekonomske zone, izgraditi teretnu luku na Volgi u Nižegorodskoj oblasti kako bi kompanijama olakšala pristup međunarodnim tržištima preko Kaspijskog jezera i Crnog mora, saopćila je regionalna uprava.
Luka u Nižnjem Novgorodu, na sjevernoj obali Volge, već je povezana plovnim putovima s Baltičkim i Bijelim morem na sjeveru, te s Kaspijskim jezerom i Crnim morem na jugu. Nova luka biće izgrađena “preko puta”, na južnoj obali Volge, u gradu Boru.
“Očekujemo da će (nova luka) značajno povećati obim riječnih isporuka i omogućiti kompanijama iz Nižegoroda da dosegnu međunarodna tržišta putem Kaspijskog jezera i bazena Crnog mora”, izjavio je guverner Nižegorodske oblasti Gleb Nikitin.
U okviru proširenja posebne ekonomske zone u Nižegorodskoj oblasti uz luku planirana je i izgradnja novih proizvodnih pogona, a na ulaganje su se obavezale deset kompanija iz metalurškog sektora, logistike i poljoprivredno-prerađivačke industrije, prenosi novinska agencija Interfax.
Nova riječna luka nadovezuje se na izgradnju transportne infrastrukture u okviru Međunarodnog transportnog koridora sjever-jug (INSTC), koji bi trebao povezati Baltičko more s Indijskim okeanom preko Kaspijskog jezera i Hormuškog moreuza.
Koridor se proteže od Sankt Peterburga u Finskom zaljevu, preko Moskve i Volgograda, do Kaspijskog jezera, na koje, pored Rusije, izlaz imaju i Kazahstan, Turkmenistan, Iran i Azerbejdžan. Iz ruske luke Astrahan brodovi bi Kaspijskim jezerom stizali do iranske luke Bandar e-Anzali.
Veza bi se nastavila željezničkim i cestovnim pravcima do iranske luke na obali Hormuškog moreuza, Bandar Abbas, koja bi se potom brodovima povezala preko Indijskog okeana s Mumbaijem. Plan predviđa i izgradnju puteva uz obalu Kaspijskog jezera u Kazahstanu, Turkmenistanu, Uzbekistanu i Azerbejdžanu.
Ugovor o izgradnji ovog 7.200 kilometara dugog transportnog pravca potpisale su još 2000. godine Rusija, Iran i Indija, a kasnije su im se pridružile Azerbejdžan, Bjelorusija i zemlje Srednje Azije.
Do sada je dovršeno 75 posto planirane infrastrukture, a posao dobro napreduje uprkos geopolitičkim nestabilnostima na Bliskom istoku, ocijenio je u junu ove godine institut Gulf Research Center (GRC) sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji, koji se fokusira na širu regiju Perzijskog zaliva, koja uz šest članica Vijeća za suradnju GCC obuhvata i Iran, Irak i Jemen.
Izgradnja infrastrukture na koridoru sjever-jug bila je tema i samita na kojem su se početkom oktobra u Dušanbeu okupili čelnici Rusije, Kazahstana, Uzbekistana, Turkmenistana i Kirgistana, izražavajući želju za zajedničkim razvojem ovog projekta, prema izvještaju Asia Newsa.
Koridor sjever-jug je posebno važan za Moskvu, budući da joj transport robe preko Kaspijskog jezera omogućava izbjegavanje strogih zapadnih sankcija. Tako je, na primjer, ruska robna razmjena s Iranom u 2024. porasla za 16 posto, na 4,8 milijardi dolara.
Prema podacima iz Hrvatske enciklopedije, u robnoj razmjeni na Kaspijskom jezeru dominira nafta, a zatim drvo, žitarice, pamuk, riža i natrijev sulfat.
(Vijesti.ba / HINA)