U Egiptu je danas svečano otvoren Veliki egipatski muzej, najveći muzej na svijetu posvećen drevnoj egipatskoj civilizaciji. Muzej se nalazi blizu piramida u Gizi, na rubu Kaira, a građen je 20 godina.
U njemu je izloženo više od 50.000 predmeta koji detaljno prikazuju život u drevnom Egiptu, a za javnost će biti otvoren od 4. novembra, na godišnjicu otkrića grobnice faraona Tutankamona.
U saopštenju, predsjedništvo Egipta je svečano otvaranje, na koje su bili pozvani brojni svjetski lideri, nazvalo „izuzetnim događajem u historiji ljudske kulture i civilizacije“.
Predsjednik Egipta Abdel Fatah el-Sisi objavio je na društvenim mrežama da će muzej „spojiti genij drevnih Egipćana i kreativnost modernih Egipćana, unapređujući svjetsku kulturu i umjetnost novim orijentirnim mjestom koje će privući sve one koji cijene civilizaciju i znanje“.
Muzej je jedan od nekoliko megaprojekata koje el-Sisi podržava otkako je stupio na predsjedničku dužnost 2014. godine.
Pripreme za svečano otvaranje bile su obavijene velom tajne.
Prije ceremonije otvaranja mjere sigurnosti oko Kaira su pooštrene, a vlada je današnji dan proglasila državnim praznikom.
U dvorištu muzeja podignuta je bina, kako bi se odsvirala „globalna simfonija čovječanstva“, navode egipatski mediji.
Muzej, koji je posljednjih nekoliko godina povremeno bio otvoren za manje posjete, bio je zatvoren protekle dvije sedmice zbog završnih priprema za otvaranje.
Vlada Egipta obnovila je područje oko muzeja i obližnjeg platoa Giza, na kojem se nalaze piramide i Sfinga. Putevi su asfaltirani, a radi boljeg pristupa ispred kapije muzeja gradi se stanica za metro.
Zapadno od Kaira, na 40 minuta od muzeja, otvoren je Međunarodni aerodrom Sfinga.
Izgradnja muzeja, u koju je uloženo više od 800 miliona eura, počela je 2005. godine, ali je prekinuta zbog političke nestabilnosti, dok je otvaranje više puta odlagano.
Muzej ima visoku trokutastu staklenu fasadu, nalik obližnjim piramidama, a stalni izložbeni prostor u njemu zauzima površinu od 24.000 kvadratnih metara.
Na ulazu u atrijum nalazi se velika granitna statua Ramzesa II (vladao od 1279. do 1213. godine prije nove ere), jednog od najmoćnijih faraona drevnog Egipta. Ramzes je drevni Egipat proširio sve do današnje Sirije na istoku i Sudana na jugu.
Iz atrijuma do glavnih galerija i pogleda na obližnje piramide vodi veliko stepenište okruženo drevnim statuama, koje prolazi kroz šest spratova muzeja.
Muzej i piramide povezuje most preko kojeg turisti mogu prelaziti pješice ili električnim vozilima.
U 12 glavnih galerija muzeja, otvorenih prošle godine, nalaze se starine od praistorijskih vremena do rimskog doba, organizirane po epohama i temama.
U dvije sale nalazi se 5.000 predmeta iz kolekcije kralja Tutankamona, koja će u potpunosti biti izložena prvi put otkako je britanski arheolog Hauard Karter 1922. godine u Luksoru otkrio faraonovu grobnicu.
Najpoznatiji egipatski arheolog i bivši ministar za antikvitete Zahi Havas kaže da je Tutankamonova kolekcija remek-djelo muzeja.
„Zašto je ovaj muzej toliko važan i zašto svi čekaju otvaranje? Zbog Tutankamona“, rekao je Havas.
Kolekcija uključuje tri sarkofaga i šest kočija, Tutankamonov zlatni presto, njegov pozlaćeni sarkofag i pogrebnu masku od zlata, kvarca, lapis lazulija i obojenog stakla.
Ovaj kulturni megaprojekat ima za cilj da oživi turistički sektor i ekonomiju zemlje, oslabljene decenijama stagnacije i nemirima nakon talasa demonstracija tokom Arapskog proljeća 2011. godine.
Vlada Egipta se nada da će muzej privući više turista koji će se zadržati duže vrijeme i zemlji osigurati priliv deviza potrebnih za oporavak ekonomije.
Egipatski turizam posljednjih godina počeo je da se oporavlja, nakon pandemije koronavirusa i ruske invazije na Ukrajinu.
Ministar za turizam i starine Šerif Fathi rekao je da Egipat ove godine očekuje oko 18 miliona turista.
Prošle godine Egipat je posjetilo rekordnih 15,7 miliona turista. Prema zvaničnim podacima, oni su donijeli osam posto bruto društvenog proizvoda zemlje.
Vlasti Egipta namjeravaju da do 2032. godine privuku 30 miliona posjetilaca godišnje.
(Vijesti.ba)