Izvještaj se odnosi na period prije povlačenja spornih zakona iz NSRS.
U izvještaju se navodi da “kriza u Bosni i Hercegovini proizlazi iz nedavnih poteza vlasti RS i njenog bivšeg predsjednika Milorada Dodika usmjerenih protiv države i njenih institucija”.
“Međutim, ti potezi nisu izolovani incidenti izazvani isključivo presudom Suda Bosne i Hercegovine i naknadnom odlukom Centralne izborne komisije o prestanku Dodikovog mandata. Naprotiv, oni predstavljaju najnovije korake u dugoročno planiranoj političkoj strategiji, pripremanoj unaprijed”, navodi se i dodaje:
“Uprkos svemu, važno je naglasiti – možda više nego išta drugo – da mir u Bosni i Hercegovini i dalje prevladava, uprkos političkim tenzijama koje su uslijedile nakon napada na temeljne principe Općeg okvirnog sporazuma za mir od strane političkih predstavnika vlasti RS. Strahovi da bi policijske agencije mogle biti uvučene u sukob bili su kratkotrajni. Iako rizik i dalje postoji, spor je ostao ograničen na političku sferu. Transformacija vojne moći u političke strukture, koju je omogućio Sporazum, još jednom se pokazala djelotvornom. Stabilizirajuća uloga EUFOR-a u tom kontekstu i odluka o povećanju broja vojnika na terenu ne smiju se potcijeniti”.
Schmidt navodi da Bosna i Hercegovina pripada evropskoj porodici, ali put ka članstvu u EU ugrožavaju domaće vlasti, prije svega one koje dolaze iz vladajuće koalicije Republike Srpske.
“Ustrajni nesporazumi među političkim elitama na državnom nivou – posebno između bivših koalicionih partnera – oko temeljnih pitanja Općeg okvirnog sporazuma za mir, dodatno su se produbili nakon odluke kojom je odbijena žalba bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika na prvostepenu presudu zbog nepoštivanja Sporazuma. Među ključnim tačkama spora su: Ustavni sud BiH i njegove odluke, međunarodna zajednica i visoki predstavnik, EU i NATO integracije, državna imovina, budžet države, te druga pitanja od fundamentalnog značaja za suverenitet Bosne i Hercegovine”, navodi u izvještaju.
Navodi se i da je Ustavni sud BiH donio nekoliko ključnih odluka o aktima i zakonima koje je NSRS usvojila u februaru 2025. Sud je poništio više zakona RS uključujući Zakon o neprimjeni zakona i zabrani rada vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS, Odluku o mjerama i zadacima proizašlim iz neustavnih odluka institucija BiH, te Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS i njegov Pravilnik o izboru prvih članova.
“Nakon potvrde presude protiv bivšeg predsjednika RS i odluke CIK-a BiH o prestanku njegovog mandata, Milorad Dodik je formalno priznao gubitak funkcije, registrujući svoju stranku za prijevremene izbore i nominirajući novog kandidata za predsjednika SNSD-a. Odluke koje su donijele državne institucije, posebno sudovi, poslale su snažnu poruku: napadi na Sporazum, ustavni i pravni poredak BiH, te nepoštivanje presuda i zakona države imaju pravne posljedice”, navodi Schmidt.
Kaže se i kako je funkcionalnost drugih institucija je ozbiljno narušena.
“Koalicija na državnom nivou se raspala – Trojka (SDP BiH, NiP, NS) povukla se iz saveza sa SNSD-om, dok su HDZ BiH i SNSD odbili rekonstrukciju Vijeća ministara. Koalicija formirana nakon izbora 2022. godine, zasnovana na kompromisu radi EU puta, nije preživjela prijetnje SNSD-a protiv države. Parlamentarna skupština BiH ostala je blokirana, dok Vijeće ministara nije ostvarilo očekivane rezultate”, navodi se, ali i dodaje da bi prijava SNSD-a za prijevremene izbore i dogovor o reformama mogli bi značiti pokušaj izlaska iz izolacije – što će se tek vidjeti.
“Odluka Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u predmetu koji je pokrenuo Slaven Kovačević ukazuje da se ustavna i institucionalna pitanja moraju rješavati unutar BiH, a ne nametanjem izvana. Sud je proglasio tužbu neprihvatljivom jer je podnosilac zloupotrijebio pravo na aplikaciju i nije imao status žrtve. Ova odluka ne oslobađa BiH obaveze da provede ranije presude Suda, ali potvrđuje da ustavne promjene moraju doći iznutra, a ne spolja”, kaže se.
Navodi se i kako pitanje državne imovine ostaje jedno od najvažnijih.
“Trenutna zabrana raspolaganja državnom imovinom, zasnovana na odluci Ustavnog suda BiH, stavlja u nepovoljan položaj one koji poštuju zakon. Federacija BiH, zbog veće usklađenosti s odlukama Suda, trpi veće ekonomske posljedice što bi moglo dovesti do blokade razvoja. Iako je nerealno očekivati sveobuhvatno rješenje s RS, važno je olakšati zabranu raspolaganja kako bi vlasti koje poštuju zakon mogle pokrenuti razvojne projekte. Godinu dana prije općih izbora 2026, Bosna i Hercegovina mora izaći iz zastoja. Iako postoje naznake da bi zemlja mogla prevazići krizu koja je kulminirala ove godine, biće potrebna politička hrabrost da lideri napuste ukopane pozicije i prihvate da je dijalog jedini mogući put naprijed, posebno u kontekstu predizbornog perioda. Evropska integracija mora poslužiti kao alat za okupljanje političkih stranaka. Uloga međunarodne zajednice je da stvori poticaje za konstruktivno djelovanje unutar postojećih institucija”, navodi Schmidt.
(Vijesti.ba)