Špijunska agencija sastavila je zakon kojim bi FSB službenici mogli učestvovati u radu dječjih komisija širom zemlje i prikupljati obavještajne podatke o takozvanoj „problematičnoj omladini“ za državne crne liste i baze podataka, objašnjavaju u analizi za Cepa.org Irina Borogan i Andrej Soldatov, ruski istraživački novinari i suosnivači Agentura.ru, koji prate aktivnosti ruske tajne službe.
Nova FSB-ova imperija zatvora i pritvora, ponovno pokrenuta ovog ljeta, također će biti uključena u sistem za sprječavanje maloljetničkog kriminala, prenosi Danas.rs.
Lubjanka otvoreno priznaje da je ovaj potez reakcija na pokušaje ukrajinskih sigurnosnih službi da regrutuju rusku omladinu.
Ruska djeca rutinski bivaju uhvaćena u pokušajima sabotaže od početka pune invazije na Ukrajinu 2022. godine. Djeca su regrutovana za različite sabotaže – od paljenja željezničke opreme do eksplozija na vojnim bazama.
Na primjer, u septembru 2024. FSB je uhapsio dva šesnaestogodišnjaka zbog paljenja helikoptera na vojnoj bazi u Omsku, u Zapadnosibirskoj regiji. Priznali su da im je nepoznata osoba preko Telegrama ponudila 20.000 dolara i dala upute.
Prema službenim statistikama za prošlu godinu, 308 tinejdžera je izvedeno pred sud za „zločine protiv javne bezbjednosti“, uključujući 48 za terorizam, dok je još 39 kažnjeno za zločine protiv ustavnog poretka.
Izgleda da je FSB željan ponovo uvesti staru praksu KGB-a u prevenciji političkih „zločina“, poznatu kao profilaktika.
U sovjetskom periodu, to je značilo biti pozvan u lokalnu državnu ustanovu, u sobu s vratima obloženim lažnom kožom koja je služila kao zvučna izolacija, gdje bi službenik državne bezbjednosti iznio opcije za buntovnu osobu i posljedice neposlušnosti, koje su mogle varirati od uništenja bilo kakve šanse za uspješnu karijeru do zatvorske kazne.
Danas, izgleda, ulogu tih posebnih soba preuzet će kancelarije komisija za maloljetnike koje djeluju u svakoj ruskoj regiji. Ali to je vjerovatno samo prvi korak.
Ako tinejdžer odbije da se pokori, sljedeći poziv mogao bi biti u zatvor pod kontrolom FSB-a, kako bi moguće posljedice bile jasnije i djetetu i porodici.
Nova legislativa dio je šireg obračuna Kremlja s tinejdžerima. Osim prevencije i stavljanja „potencijalnih prestupnika“ među mladima na crne liste, sada postoji i pritisak za strožom represijom i kažnjavanjem.
Zakon kojim se snižava starosna granica krivične odgovornosti za zločine povezane sa sabotažom s 16 na 14 godina upravo je prošao prvo čitanje u Državnoj dumi i uskoro bi trebalo da postane zakon.
Pored toga, nova legislativa ukinut će zastaru za sve zločine povezane sa sabotažom, ukinuti uslovne kazne za učešće u sabotirajućim organizacijama i ograničiti pravo na uslovni otpust dok se ne odsluži tri četvrtine kazne.
FSB je također od početka rata u Ukrajini dodavao maloljetnike na zvanične liste terorista, zajedno s islamističkim ekstremistima.
Još od 2022. ruske službe bezbjednosti zauzete su ponovnim uvođenjem sovjetskih metoda, brzo se vraćajući unazad kroz historiju u potrazi za inspiracijom – od KGB-a iz 1980-ih, preko poststaljinističkih agencija iz 1950-ih, pa čak i do Staljinove tajne policije iz 1940-ih.
Ova tendencija sugeriše da bi FSB možda u budućnosti mogao usvojiti rane prakse sovjetskih službi bezbjednosti prema „problematičnoj omladini“.
Uostalom, KGB i FSB oduvijek su hvalili osnivača ČeKe (sovjetske tajne policije), Feliksa Dzeržinskog, zbog njegovog navodno saosjećajnog odnosa prema uličnoj djeci ostaloj bez roditelja zbog revolucije i Građanskog rata.
Njegovi obožavatelji rijetko spominju da su njegovi nasljednici 1935. donijeli rezoluciju pod nazivom „O mjerama za borbu protiv maloljetničke delinkvencije“, kojom je starosna granica krivične odgovornosti snižena na 12 godina. Kazne su uključivale i smrt.
Ova brutalna mjera bila je potaknuta pismom maršala Klimenta Vorošilova upućenim rukovodiocima sovjetske države, u kojem je predložio državnu egzekuciju djece, pozivajući se na rast kriminala među maloljetnicima u Moskvi – uključujući incident u kojem je sin zamjenika tužioca ranjen od strane devetogodišnjeg dječaka.
Sovjetskim vlastima to je izgledalo kao napad na državnog službenika, tj. kao čin terorizma. I ta logika veoma podsjeća na logiku sadašnjeg režima.
Ponovno uvođenje sovjetskih represivnih praksi prema tinejdžerima dovoljno je zabrinjavajuće, ali to je daleko od kraja kampanje. Naprotiv, izgleda da označava početak novog trenda.
(Vijesti.ba)