Prema dokumentu, milioni ljudi godišnje gube živote zbog neuspjeha svjetskih vlada da se adekvatno suoče s klimatskom krizom.
Izvještaj upozorava da svjetska zavisnost od fosilnih goriva ne samo da doprinosi porastu temperature, već i izaziva toksično zagađenje zraka, šumske požare te širenje bolesti poput denga groznice. Stručnjaci ističu da će se zdravstvena kriza samo pogoršati ukoliko naftne kompanije nastave sa eksploatacijom novih rezervi, a politički lideri budu ukidali postojeće klimatske politike.
Podsjeća se da su vlade tokom 2023. godine izdvajale čak 2,5 milijardi dolara dnevno direktnih subvencija za kompanije koje koriste fosilna goriva. Istovremeno, milioni radnika širom svijeta gubili su slične iznose zbog visokih temperatura koje ih sprječavaju da rade na farmama i gradilištima.
“Smanjeno sagorijevanje uglja spasilo je oko 400 života dnevno u posljednjoj deceniji, a proizvodnja obnovljivih izvora energije brzo raste”, navodi se u analizi.
Ugroženi ljudski životi
Dr. Marina Romanelo sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), glavna autorica izvještaja, ističe da dokument prikazuje sumornu, ali neosporivu sliku razarajućih posljedica klimatskih promjena po ljudsko zdravlje.
“Uništavanje života i sredstava za život će nastaviti da eskalira dok ne okončamo zavisnost od fosilnih goriva”, kazala je Romanelo, dodajući da svjedočimo milionima nepotrebnih smrtnih slučajeva svake godine zbog kašnjenja u ublažavanju klimatskih promjena.
“Vidimo ključne lidere, vlade i korporacije kako odustaju od klimatskih obaveza i time sve više dovode ljude u opasnost”, upozorila je.
Toplotni stres – tihi ubica
Stopa smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama porasla je za 23 posto od devedesetih godina prošlog vijeka, čak i kada se uzme u obzir rast svjetske populacije. Prosječno, između 2012. i 2021. godine, 546.000 ljudi godišnje izgubilo je život zbog toplotnog stresa – što znači jedna smrt svake minute.
Profesor Oli Džej sa Univerziteta u Sidneju, koji je učestvovao u izradi izvještaja, naglašava da je toplotni stres smrtonosan za svakoga, bez obzira na godine i zdravstveno stanje.
“Mnogo ljudi ne razumije koliko visoke temperature mogu biti opasne – svaka smrt povezana s vrućinom mogla se spriječiti”, rekao je.
Era klimatskih posljedica
“Živimo u eri klimatskih posljedica”, izjavila je Laura Klark, izvršna direktorica ekološke advokatske firme ClientEarth. “Toplotni talasi, poplave, suše i bolesti više nisu daleka upozorenja – oni su tu, sada. Odgovornost za klimatske uticaje više nije pitanje hoće li doći, već kada.”
Brojevi koji upozoravaju
Istraživanje Lancet Countdown on Health and Climate Change za 2025. godinu, koje su zajednički realizovali Univerzitetski koledž u Londonu (UCL) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), uključilo je 128 stručnjaka iz više od 70 akademskih institucija i agencija Ujedinjenih nacija.
U izvještaju se navodi da je prosječna osoba tokom protekle četiri godine bila izložena 19 dana godišnje po život opasnoj vrućini – od kojih se 16 dana ne bi dogodilo bez globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem.
Samo u 2024. godini, visoke temperature prouzrokovale su gubitak od 639 milijardi radnih sati, što je dovelo do smanjenja BDP-a za 6% u najmanje razvijenim državama svijeta.
(Vijesti.ba)