Američki zvaničnici poručuju evropskim partnerima da podržavaju ideju korištenja zamrznute ruske imovine za kupovinu oružja namijenjenog Kijevu. Unutar administracije već su započeli razgovori o mogućnosti upotrebe ruske imovine u SAD-u za finansiranje ukrajinske odbrane.
Iako još nije poznato kada bi sankcije mogle biti uvedene, činjenica da su pripremljene pokazuje da administracija raspolaže precizno razrađenim instrumentima za dodatni pritisak na Moskvu. Prije tri dana Trump je uveo prve sankcije Rusiji otkako se u januaru vratio na vlast, ciljajući na naftne divove Lukoil i Rosneft, što je podiglo cijene nafte i natjeralo kineske i indijske kupce da traže alternativne izvore.
Dodatne sankcije fokusirane su na ruski bankarski sektor i infrastrukturu za transport nafte. Ukrajinski zvaničnici predložili su mjere kojima bi se prekinule sve veze ruskih banaka s međunarodnim sistemom temeljenim na dolaru, no još nije jasno koliko ozbiljno SAD razmatra te prijedloge.
U američkom Senatu također se razmatra dugo odgađani dvostranački zakon o sankcijama, a Trump je, prema izvorima, otvoren za njegovu podršku, iako se takav potez vjerojatno neće dogoditi ovog mjeseca.
Kiril Dmitrijev, posebni izaslanik ruskog predsjednika, izjavio je kako Rusija, SAD i Ukrajina navodno rade na diplomatskom rješenju. Portparol ukrajinske ambasade u Washingtonu, Halyna Yusypiuk, pozdravila je najnovije američke sankcije, ističući da je demontaža “ruskog ratnog stroja najhumaniji put prema okončanju rata”.
Trump je prošle sedmice telefonski razgovarao s Putinom, a potom se sastao s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. SAD je navodno insistirao na teritorijalnim ustupcima Ukrajine, što je Zelenski odbio. Nakon toga, Trump je odgodio planirani sastanak s Putinom u Budimpešti, iako Dmitrijev tvrdi da sastanak nije otkazan, već samo odgođen.
(Vijesti.ba)