Lideri Evropske unije dogovorili su se u četvrtak navečer da će podržati finansijske potrebe Ukrajine tokom sljedeće dvije godine, ali nisu odobrili puštanje milijardi eura zamrznute ruske imovine za finansiranje odbrane zemlje.
Odluka o korištenju 140 milijardi eura ruske imovine pohranjene u belgijskoj klirinškoj kući odgođena je do decembra nakon što je Belgija izrazila zabrinutost, piše BBC. Taj kontroverzni potez bio bi dodatak sankcijama koje je blok već uveo Rusiji – posljednje su uvedene u četvrtak i ciljaju prihode Kremlja od nafte.
Sastanak u Briselu održan je uoči samita u Londonu u petak, gdje će premijer Keir Starmer pozvati evropske lidere da povećaju isporuke dalekometnih projektila Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao bi prisustvovati sastanku zajedno s glavnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, premijerkom Danske Mette Frederiksen i nizozemskim premijerom Dickom Schoofom. Ostali lideri, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, pridružit će se virtuelno.
U četvrtak su evropski ministri u Briselu raspravljali o tome kako bi se milijarde eura zamrznute ruske imovine mogle staviti na raspolaganje Ukrajini kao tzv. reparacijski zajam. Mnoge vlade EU nadale su se da će lideri podržati plan i zatražiti od Evropske komisije, izvršnog tijela EU-a, da u narednim sedmicama izradi službeni pravni prijedlog.
No konačni tekst, usvojen nakon maratonskih pregovora, nije dao zeleno svjetlo planu. Umjesto toga, zatraženo je od Komisije da predstavi opcije za finansijsku podršku temeljenu na procjeni finansijskih potreba Ukrajine.
– Ruska imovina treba ostati blokirana dok Rusija ne prekine svoj rat agresije protiv Ukrajine i ne nadoknadi štetu koju je prouzrokovala – dodaje se u deklaraciji.
Cilj je da lideri EU postignu dogovor u decembru.
– Ovo je tema koja zasigurno nije trivijalna. Vrlo je složena. Također je jasno da postoje tačke koje treba razjasniti – rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nakon samita.
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa izrazio je optimizam, rekavši da se blok obavezao osigurati da će finansijske potrebe Ukrajine biti pokrivene u sljedeće dvije godine.
– Rusija bi to trebala dobro zapamtiti – Ukrajina će imati finansijska sredstva potrebna za odbranu – rekao je na konferenciji za novinare.
Zelenski, koji je bio u Briselu na samitu, pozdravio je ishod kao znak političke podrške ideji korištenja ruske imovine za održavanje borbe Kijeva. Belgija je posebno bila suzdržana u podršci korištenju zamrznute imovine, jer se boji mogućih posljedica ako Rusija pravno ospori Euroclear, klirinšku kuću gdje se novac nalazi. Belgijski premijer Bart De Wever rekao je da njegova zemlja treba konkretnu i čvrstu garanciju prije nego podrži plan, ističući da je riječ o neistraženom teritoriju.
Belgijska vlada tvrdi da bi plan mogao izložiti Euroclear sudskim sporovima i potencijalno izazvati veliku finansijsku krizu.
– Može li ovaj plan biti zakonit? To je vrlo dobro pitanje. Nema jasnih odgovora. U svakom slučaju, bit ćemo zatrpani tužbama – rekao je De Wever.
Rusija je kritizirala prijedloge EU.
– Svaka konfiskacijska inicijativa iz Brisela neizbježno će rezultirati bolnim odgovorom – rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
Najnovije sankcije EU uslijedile su nakon američkih mjera protiv ruske naftne industrije, prvi put da je Donald Trump sankcionirao Moskvu, frustriran odbijanjem Vladimira Putina da okonča rat. Nakon što su američke sankcije objavljene u srijedu navečer, Trump je potvrdio da je planirani sastanak s ruskim predsjednikom u Budimpešti odgođen.
– Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, imamo dobre razgovore, ali oni nikuda ne vode – rekao je.
Američke sankcije ciljale su ruske naftne divove Rosneft i Lukoil. U odgovoru, Putin je rekao da će neprijateljske mjere SAD-a imati određene posljedice, ali neće značajno utjecati na ekonomsko blagostanje Rusije. Nafta je jedan od najvećih ruskih izvoza. Ukrajina želi koristiti dalekometne projektile za napad na ruske naftne i energetske pogone. Najnovije kaznene mjere EU protiv Rusije ciljale su tri kineske kompanije, uključujući dvije rafinerije nafte i jednog trgovca energijom, koje su značajni kupci ruske sirove nafte.
(Vijesti.ba / FENA)