Ono što je započelo kao inicijativa za oslobađanje evropskih preduzeća od opterećujućih propisa, pretvorilo se u još jednu taktiku za udovoljavanje predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trumpu.
Od dolaska na vlast, predsjednik SAD-a više puta je prijetio povećanjem carina na robu iz Evropske unije, osim ako blok ne pristane povući neke zakone koji se primjenjuju i na američke kompanije.
To stavlja Brisel pred dilemu, piše Politico. Ako popusti pod pritiskom SAD-a, rizikuje zadržati stroge propise koji se primjenjuju samo na evropska preduzeća, što bi moglo uništiti njihovu konkurentnost.
S druge strane, ako potpuno ukine te propise, odustaje od ključnih ciljeva poput digitalnog suvereniteta i zaštite okoliša. Tu nastupa agenda pojednostavljenja – novi plan Brisela da dobije najbolje.
Smanjenje birokratije jedno je od rijetkih područja politike u vezi kojeg se zemlje EU uglavnom slažu, žele još više toga. Evropski lideri koji se sastaju u Briselu zatražit će od Evropske komisije da ubrza svoj rad kao pitanje najvećeg prioriteta, na svim dokumentima koji imaju dimenziju pojednostavljenja i konkurentnosti, prema nacrtu zaključaka.
Da bi dodatno naglasili tu poruku, 19 lidera EU, uključujući Friedricha Merza iz Njemačke, Emmanuela Macrona iz Francuske, Giorgiju Meloni iz Italije i Donalda Tuska iz Poljske, uputili su apel uoči samita za pregled svih propisa EU kako bi se identificirala pravila koja su suvišna, pretjerana ili neuravnotežena.
U pismu u koje je Politico imao uvid, također su pozvali Brisel da ukine zastarjele propise, zahtijevali stalni tok mjera pojednostavljenja i pozvali na suzdržanost kada je riječ o novom zakonodavstvu.
Ipak, kampanja pojednostavljenja se predstavlja i kao način da se odgovori na neke zabrinutosti Washingtona u vezi s onim što smatra pretjeranom regulacijom iz Brisela.
– Pošto je Trump spreman progutati niz šala, ionako ne gleda previše pažljivo, ako mu možemo reći: Donalde, hvala ti puno, zahvaljujući tebi smo malo počistili stvari’, zašto da ne? – rekao je Pascal Lamy, bivši evropski komesar za trgovinu i šef Svjetske trgovinske organizacije.
U pokušaju da oživi posrnule evropske industrije, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen postavila je deregulaciju kao zvijezdu vodilju svog drugog mandata. U manje od 12 mjeseci, njena Komisija je osmislila planove za smanjenje velikog dijela birokratije stvorene tokom njenog prvog mandata, pokrivajući gotovo sva područja zakonodavstva EU, od odbrane i poljoprivrede do digitalnih pravila i zaštite okoliša.
U početku je logika bila jednostavna – manje pravila bi pomoglo evropskim kompanijama koje se bore ostati konkurentne u odnosu na američke i kineske rivale.
Sada se kampanja pojednostavljenja pojavljuje i kao diplomatski gest za ublažavanje odnosa s Washingtonom nakon što je Trump jasno stavio do znanja da američke kompanije ne bi trebale biti vezane evropskim pravilima koja je nazvao diskriminatornim. Prema trgovinskom sporazumu koji je von der Leyen postigla s Trumpom u njegovom golf odmaralištu u Škotskoj u julu, Komisija se obavezala da njena zelena pravila neće predstavljati neopravdana ograničenja za transatlantsku trgovinu.
Lista dogovorena između dvije strane uključivala je evropska pravila o nadzoru lanca snabdijevanja, izvještavanju o održivosti, graničnom porezu na ugljik i propise koji sprečavaju uvoz robe proizvedene na krčenom zemljištu. Sva su već bila meta mjera pojednostavljenja koje je pokrenula Komisija.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen smatra da je smanjenje birokratije u vlastitom interesu Evrope, ali da istovremeno koristi i drugima.
Drugi smatraju da stvari nisu tako jednostavne.
– Ne možemo s jedne strane reći da smo spremni platiti za američku stratešku zaštitu u vidu carina, a s druge da nećemo mijenjati naše propise zbog toga, ni u vezi s podacima, ni s DMA, DSA, ni sa svim ostalim što Amerikanci kritikuju kao našu hiperregulaciju – rekao je Lamy, misleći na dva stuba EU regulative u oblasti tehnologije – Zakon o digitalnim tržištima i Zakon o digitalnim uslugama.
– Komisija je naglasila da, iako su Washington i Brisel pristali razmotriti načine za smanjenje birokratije, to neće dovesti do snižavanja standarda EU ili zakonodavstva.EU je bila čvrsta u odbrani našeg temeljnog principa, naš zakonodavni okvir i regulatorna autonomija nisu predmet pregovora – rekao je Olof Gill, zamjenik glavnog glasnogovornika Komisije.
Pismo 19 lidera EU pojačava pritisak na izvršnu vlast EU od vodećih ekonomija bloka da nastavi s deregulacijom, posebno od Macrona i Merza.
Uz podršku svojih najvećih kompanija, dvojica lidera su ponovili američke pozive da EU ukine direktivu o nadzoru lanca snabdijevanja. Ali evropska debata ima dodatnu korist, navodno je uvjerila Trumpovog novog ambasadora u Briselu Andrewa Puzdera, da je nastojanje EU da smanji birokratiju u njenom vlastitom interesu.
(Vijesti.ba / FENA)