– Istovremeno, to bi našoj privredi i građanima omogućilo dovođenje energenta koji će smanjiti troškove. Mislim da treba apsolutno da se politički uozbiljimo i da konačno krene projekt Južne interkonekcije – kazao je ministar Lakić.
Iako je rok prekratak (do kraja 2027.), Lakić želi biti optimist, te kazao je da bi što skoriji politički konsenzus omogućio da Federacija BiH bude na dobrom putu, „da napravi najbolju stvar kada je riječ o energetici“.
– Zakon o Južnoj interkonekciji je usvojen u Federalnom parlamentu, a ono što sad treba učiniti je imenovanje komisije koja bi donijela urbanističku dozvolu, za šta je potrebna odluka Vlade FBiH. Ministarstvo energije, rudarstva i industrije je tu iniciralo hitni postupak. Naravno, bitno nam je također i postizanje međudržavnog sporazuma Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske – naveo je Lakić, između ostalog.
U kompaniji BH-Gas trenutno vrlo aktivno rade i na pitanjima eksproprijacije zemljišta kojim treba da prođe trasa Južne gasne interkonekcije. Lakić smatra da će ta kompanija iznijeti projekt na najkvalitetniji način.
Što se tiče drugih tokova za snabdijevanje plinom, osim Južne interkonekcije, on navodi pravce koji također povezuju Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju i Hrvatsku, a za koje postoje usaglašena politička stajališta. To su zapadna interkonekcija, vezana za Unsko-sanski kanton i sjeverna, vezana za Posavski kanton, Brčko Distrikt i Tuzlanski kanton, što osim vezivanja s Hrvatskom također znači i formiranje velikog gasnog prstena koji Federaciji daje ulogu vrlo bitnog faktora u gasnom sektoru izvan Bosne i Hercegovine.
Ovih dana, iz Evropske unije je aktuelizirano pitanje obustave kupovine gasa iz Rusije zbog nastojanja za postizanje neovisnosti od ruske energije. Ministri energetike zemalja EU jučer su, naime, postigli saglasnost o planu da ovaj cilj bude potpuno ostvaren do kraja 2027.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakon o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” izglasan je u Parlamentu 16. januara ove godine i propisao je još jedan dotok plina, sa zapada, odnosno izgradnju potrebne gasne infrastrukture.
Preciznije, predviđena je izgradnja gasovoda između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, povezanog s terminalom ukapljenog plina (LNG) na hrvatskom ostrvu Krk, a samim tim i sa evropskim gasovodima. Iz pravca Hrvatske, gasovod bi prolazio preko zapadne Hercegovine do srednje Bosne i Hercegovine. Predviđeni nosilac projekta je bosanskohercegovačka kompanija BH-Gas.
(Vijesti.ba/Fena)