Profesori Michael Dosmann i Miles Schwartz danas su posjetili Univerzitet u Banjoj Luci, a narednih nekoliko danas će s istraživačima obilaziti teren kako bi prikupili uzorke i sjemena.
– Na ovom projektu se radilo proteklih pet godina. Sa gostima večeras stižemo na teren, odnosno boravićemo u šumama Pančićeve omorike. Sakupljeno sjeme distribuiraćemo kroz sadni materijal širom Sjedinjenih Američkiih Država. To je sjajna prilika, jer taj materijal postaje objekat istraživanja svih obrazovnih institucija i instituta širom svijeta – objasnio je profesor Mataruga.
Profesor sa Univerziteta Harvard Michael Dosmann rekao je da Univerzitet u Banjoj Luci radi odličan posao na istraživanju i zaštiti Pančićeve omorike u prirodnoj sredini. On je naveo da je izuzetno važno da se prikupi sjemenski materijal koji će biti iskorišten u plantažama i botaničkim baštama širom svijeta.
– To je ono što radimo da bismo zaštitili i obogatili biodiverzitet svijeta. Za mene je čast što boravim ovdje – poručio je Dosmann.
Na sastanku sa profesorima s Harvarda bili su i rektor Univerziteta Banja Luka Radslav Gajanin i dekan Šumarskog fakulteta Vojislav Dukić.
Pančićeva omorika je ugrožena endemo-reliktna vrsta i evropski četinar s IUCN-ove crvene liste. U evolucijskom smislu, to je najstarije živuće drvo u Evropi i ujedno, ali ne i slučajno, posljednje otkriveno – bilo je nepoznato sve do kraja 19. vijeka.
Projekat “Održivost zaštićenih područja” (SPA), koji finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF), a provodi UNDP u BiH, radi na zaštiti prirode i biodiverziteta u preostalim autohtonim šumama u BiH.
Glavni cilj ovog petogodišnjeg projekta je ponuditi održive alternative postojećem modelu upravljanja zaštićenim područjima u zemlji, čime će se preduhitriti posljedice klimatskih promjena na biodiverzitet.
Areal Pančićeve omorike je izrazito ograničen – zauzima svega 60 hektara zemljišta duž vijugavog toka rijeke Drine kroz planine, između zapadne Srbije i istočne Bosne i Hercegovine.
Profesor Milan Mataruga od 2020. godine predvodi inicijativu očuvanja dugu četvrt vijeka, koja je sada rezultirala uspješnom proizvodnjom sadnica Pančićeve omorike i njenom regeneracijom.
(Vijesti.ba/Fena)