Sudije će razjasniti dužnosti Izraela kao okupacione sile, posebno u vezi s omogućavanjem “neometane isporuke hitno potrebnih zaliha” koje su ključne za opstanak palestinskog stanovništva. Ova inicijativa dolazi na zahtjev UN-a, koji traži pojašnjenje uloge i odgovornosti Izraela prema UN agencijama i drugim humanitarnim tijelima.
Iako mišljenja ICJ-a nisu pravno obavezujuća, ona imaju snažnu pravnu i moralnu težinu, a često utiču na međunarodne političke odluke i javno mnijenje.
U aprilu je ICJ saslušao svjedočenja predstavnika mnogih država i organizacija. Rasprava se u velikoj mjeri fokusirala na status UNRWA-e, UN-ove agencije za palestinske izbjeglice. Izrael nije učestvovao u saslušanjima, a izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar ih je nazvao dijelom “sistematskog progona i delegitimizacije Izraela”, tvrdeći da bi UN, a ne Izrael, trebao biti na optuženičkoj klupi.
Izrael je zabranio rad UNRWA-i na svojoj teritoriji nakon optužbi da su neki zaposlenici agencije učestvovali u napadu Hamasa 7. oktobra 2023. godine. Nezavisne istrage, uključujući onu pod vodstvom bivše francuske ministrice vanjskih poslova Catherine Colonne, otkrile su određene probleme s neutralnošću unutar agencije, ali su naglasile da Izrael još uvijek nije dostavio konkretne dokaze o tvrdnjama da veliki broj zaposlenih u UNRWA-i pripada terorističkim organizacijama.
Tokom saslušanja, američki predstavnik Josh Simmons izrazio je “ozbiljne sumnje” u nepristrasnost UNRWA-e, navodeći da je Hamas koristio objekte agencije. Dodao je da Izrael nije dužan omogućiti UNRWA-i pristup Gazi i da postoje alternativni putevi za isporuku pomoći.
Suprotno tome, palestinski zvaničnik Ammar Hijazi izjavio je pred sudom da Izrael koristi humanitarnu pomoć kao “oružje rata” i time izaziva glad među civilnim stanovništvom.
UNRWA-ina uloga i dalje je ključna. Direktor agencije Philippe Lazzarini opisao ju je kao “životnu liniju” za skoro šest miliona palestinskih izbjeglica. U Gazi trenutno ima oko 12.000 zaposlenih i planira aktivno učestvovati u obnovi nakon krhkog primirja koje je stupilo na snagu ranije ovog mjeseca. Prema navodima agencije, više od 370 njenih radnika ubijeno je od početka rata.
Uoči današnje odluke ICJ-a, portparol Svjetskog programa za hranu (WFP) Abeer Etefa izjavila je da je od početka primirja u Gazu ušlo 530 kamiona s više od 6.700 tona hrane – dovoljno da se prehrani oko pola miliona ljudi tokom dvije sedmice. Ipak, trenutna isporuka od oko 750 tona dnevno daleko je ispod cilja WFP-a koji iznosi 2.000 tona.
Ovo savjetodavno mišljenje dolazi u širem kontekstu međunarodnih pravnih procesa protiv Izraela. ICJ je već u julu 2024. godine dao mišljenje da je izraelska okupacija palestinskih teritorija “nezakonita” i da mora biti okončana što je prije moguće. Također, ICJ razmatra tužbu Južnoafričke Republike kojom se Izrael optužuje za kršenje Konvencije o genocidu iz 1948. godine.
Paralelno, Međunarodni krivični sud (ICC), takođe sa sjedištem u Hagu, izdao je nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog sumnje na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
(Vijesti.ba)