Sud BiH je podsjetio CIK da je izrečena mjera sigurnosti, zabrana vršenja dužnosti predsjednika RS-a, krivičnopravna sankcija, kao što su to i kazne, uvjetna osuda, odgojne mjere. Navode da po zakonu se sve krivičnopravne sankcije moraju navesti u izreci presude.
– Pravne posljedice osude propisane članom 203a stav 5. KZBiH a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; c) zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava) nastupaju po sili zakona, po pravosnažnosti presude, što znači da, s obzirom na to da je predmetna presuda postala pravosnažna dana 12.6.2025. godine, optuženi Milorad Dodik ne može obavljati nijednu od dužnosti ili poslova koji su navedeni u tačkama od a), c) i d) člana 203a stav 5. KZBiH, a što ste i sami konstatovali u vašoj odluci od 6.8.2025. godine – navodi se u dopisu.
U nastavku se ističe da je Dodiku izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, od dana pravosažnosti presude, a da pravne posljedice osude ostaju na snazi ta svo vrijeme trajanja ove mjere, a najviše do momenta brisanja presude.
– Kada Sud nekog optuženog osudi za krivično djelo iz člana 203a stav 1. KZBiH i izrekne mu kaznu zatvora, u tom slučaju sa pravosnažnošću presude, po sili zakona nastupaju pravne posljedice takve osude, propisane stavom 5. navedenog člana. Mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti iz člana 203a stav 4. KZBiH i pravna posljedica osude prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja iz člana 203a stav 5. u vezi člana 114. KZBiH (prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim osobama), suštinski se u određenom dijelu preklapaju, ali prema zakonu ne isključuju jedna drugu, iz razloga različite prirode krivičnih sankcija (mjera sigurnosti) i pravnih posljedica osude – navodi se u nastavku dopisa Suda BiH.
Sud napominje da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog.
– U članu 15. istog Zakona, propisano je da registar političkih organizacija vodi osnovni sud u sjedištu višeg suda prema sjedištu političke organizacije. U registar se, pored ostalog, upisuju i podaci o imenima lica ovlaštenim za zastupanje, kao i podaci o drugim činjenicama – navodi Sud BiH
U dopisu se dodaje da je članom 18. Statuta SNSD-a (od 30.09.2023. godine), donesenim na osnovu člana 14. Zakona o političkim organizacijama propisano, između ostalog, da je predsjednik SNSD-a politički i izvršni organ SNSD-a i da predsjednik SNSD-a predstavlja i zastupa SNSD.
– Prema članu 1. stav 3. KZBiH, kao službenim licem, pored ostalih, smatra se i lice ‘koje uz naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.’ Članom 34. Zakona o političkim organizacijama RS-a propisano je da nadzor nad zakonitošću rada političkih organizacija vrši organ uprave u okviru nadležnosti utvrđene zakonom. Cijeneći navedeno, Sud ponovo ističe, da u skladu sa naprijed navedenim zakonskim propisima poduzmete sve radnje u cilju evidentiranja i izvršenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude, u odnosu na osuđenog Milorada Dodika – zaključio je Sud Bosne i Hercegovine u svom dopisu CIK-u.
(Vijesti.ba)