Prema podacima Američkog udruženja za kardiovaskularno zdravlje, između jedan i dva posto stanovništva razvijenih zemalja već se suočava s ovom bolešću, dok samo polovina pacijenata s uznapredovalim oblikom preživi pet godina nakon dijagnoze.
Srčana insuficijencija nastaje kada srce više ne može pumpati dovoljno krvi da bi organizmu obezbijedilo potrebne količine kiseonika i hranjivih materija. Među glavnim faktorima rizika su visok krvni pritisak, gojaznost, prekomjerna konzumacija alkohola i starija životna dob. Ljekari naglašavaju da je presudno započeti liječenje odmah nakon postavljanja dijagnoze.
Iako je riječ o ozbiljnom, ali čestom zdravstvenom problemu, mnogi ljudi ne prepoznaju na vrijeme simptome koji mogu ukazivati na srčanu slabost. Posebno treba obratiti pažnju na otežano disanje u ležećem položaju, poznato kao ortopneja.
– Kada zdrava osoba legne, krv se ravnomjerno raspoređuje i vraća ka srcu. Međutim, kod osoba sa srčanom insuficijencijom srce ne uspijeva da se izbori s povećanom količinom krvi, što dovodi do nakupljanja tečnosti u plućima i osjećaja kratkog daha – objašnjava kardiolog sa Univerziteta u Mičigenu.
Ako primijetite da teško dišete dok ležite, potrebno je da se što prije obratite ljekaru. Pravovremena dijagnoza i odgovarajuća terapija mogu znatno poboljšati kvalitet i dužinu života.
Osim ortopneje, na srčanu insuficijenciju mogu ukazivati i drugi simptomi: otežano disanje pri naporu (dispneja), hroničan umor, smanjena fizička izdržljivost i oticanje nogu. Rjeđe, ali značajne tegobe uključuju noćni kašalj, pad koncentracije, šumove pri disanju i iznenadno povećanje tjelesne težine.
Stručnjaci poručuju da je srčana insuficijencija bolest s kojom se može živjeti, ali samo uz redovne ljekarske kontrole, zdravu ishranu, umjerenu fizičku aktivnost i strogo pridržavanje terapije.