Američki potrošači suočavaju se sa značajnim poskupljenjima uzrokovanim Trumpovim carinama, što je potpuno suprotno njegovim obećanjima da će život učiniti pristupačnijim.
Mnogi su prisiljeni mijenjati svoje potrošačke navike kako bi se nosili s novim finansijskim opterećenjem, piše The Guardian.
Kao majka dvoje djece, Paige Harris primijetila je veliku promjenu u načinu na koji kupuje za svoju porodicu.
„Proizvodi koje sam redovno kupovala stalno poskupljuju“, kazala je.
„Od boje za kosu do mlijeka za bebe – naš spisak namirnica se smanjio, dok je kućni budžet morao rasti. Meso poput bifteka više nije opcija za naše domaćinstvo.“ Harris (38), pomoćnica u nastavi iz Sjeverne Karoline, jedna je od skoro 40 osoba koje su za Guardian podijelile svoja iskustva šest mjeseci nakon što je Donald Trump uveo široke carine.
Cijene rastu, novčanici se prazne
Studija S&P Globala objavljena prošle sedmice pokazala je da se očekuje kako će kompanije u 2025. platiti najmanje 1,2 biliona dolara više troškova nego što se ranije predviđalo.
No, teret se sada prebacuje na američke potrošače. Istraživači procjenjuju da će Amerikanci snositi dvije trećine tog „udarca troškova“, što iznosi više od 900 milijardi dolara. Prošlog mjeseca Yale Budget Lab procijenio je da bi carine mogle dodatno opteretiti domaćinstva s oko 2.400 dolara godišnje.
Harris ističe da uticaj carina na njen svakodnevni život potpuno proturječi obećanjima Trumpove administracije o „nižim cijenama i pristupačnom životu za sve“. „Vidite kako cijene rastu. Sasvim je jasno da ova administracija ne mari za svakodnevni život običnih Amerikanaca“, rekla je.
Brojni Amerikanci potvrdili su Guardianu da su im se tjedni budžeti drastično promijenili nakon uvođenja carina. „Cijene su previsoke. Uglavnom kupujem u Costcu i što manje drugdje“, izjavila je Jean Meadows (74), penzionerka iz Alabame.
„Ne mogu zamisliti da trgovine nisu primijetile promjenu. Ljudi su zaista zabrinuti zbog onoga što dolazi.“ Taj osjećaj strepnje potvrđuje i nedavna anketa provedena za Guardian, u kojoj su ispitanici označili carine kao drugu najveću prijetnju ekonomiji.
„Hljeb koji kupujem poskupio je duplo u roku od godinu dana. Živimo od fiksnih primanja koja ne prate inflaciju“, rekao je Myron Peeler, penzioner i jedini staratelj svoje supruge. Jedina utjeha, kaže, jeste što su mu kuća i automobil otplaćeni.
Trump ne odustaje od carina
Uprkos svemu, Trump ne pokazuje namjeru da odustane od svoje carinske politike, poteza za koji Bijela kuća tvrdi da će oživjeti američku proizvodnju.
Nedavno je predsjednik ponovo rasplamsao trgovinski rat s Kinom, prijeteći stopostotnim carinama na kinesku robu već u novembru. To je uslijedilo nakon što je Kina ograničila izvoz rijetkih zemnih minerala, ključnih za proizvodnju svega – od baterija za električna vozila do bolničke opreme.
U razgovoru za Fox News, predsjednik je priznao da predloženo povećanje carina „nije održivo“, ali je dodao: „Prisilili su me na to.“ Trenutno prosječne američke carine na kinesku robu iznose oko 58%, prema Peterson institutu za ekonomiju.
Prazne police i promijenjene navike
Ovaj pritisak već uzima danak. „Moramo kupiti nove gume za auto, ali ne možemo jer pristupačne gume više nisu dostupne, a ne možemo si priuštiti 250 dolara po gumi“, rekla je Michele iz Pennsylvanije.
Mnogi dijele njeno mišljenje, opisujući situaciju kao „prazne police i više cijene“. Natalie iz New Hampshirea kaže da mjesecima nije vidjela neke osnovne namirnice na policama.
„Police u trgovinama postaju sve praznije… Umjesto više izbora, imate možda samo jedan ili dva proizvoda, a poznate marke zamjenjuju trgovačke robne marke“, rekla je. Primijetila je i da je hrana za mačke poskupjela između 25% i 100%.
Za mnoge Amerikance, ovo „novo normalno“ nije samo pitanje troškova, već i promjene životnog stila. „Ne kupujem ništa što nije neophodno. Nema jesenskih kupovina novog džempera ili farmerki. Ove godine ćemo sami praviti sve božićne poklone“, rekla je Minnie (55), gastronomska spisateljica iz Oregona.
„Prije smo jeli vani jednom sedmično. Sada više uopće ne idemo u restorane. Čak je i brza hrana postala preskupa.“
(Vijesti.ba)