Mjesec donorstva i zahvale donorima prilika je za podsjećanje da se darivanjem organa spašavaju životi te da je važno o darivanju organa razgovarati sa članovima porodice, kako u trenucima boli zbog gubitka bliske osobe ne bi osporavali volju potpisnika donorske kartice.
Predsjednica Donorske mreže u BiH Halima Resić kaže u razgovoru za Fenu da je suština priče o važnosti doniranja pronaći potencijalne donore odnosno da porodice daju suglasnost za doniranje organa nakon smrti njihovog člana. Pojašnjava da porodica često odbija dati suglasnost, bez obzira na želju preminulog pa čak i kad on za života potpiše donorsku karticu.
– Donorska kartica nije zakonska obaveza. Bez obzira što je neko za života poželio donirati organe nakon smrti, mora se pitati njegova porodica. Uvijek pitamo porodicu, jer porodica daje suglasnost za doniranje organa njihovog preminulog člana – kazala je. Ističe da su dosad bili u kontaktu sa brojnim porodicama potencijalnih donora. Desetak potpisnika donorskih kartica su i bili donori, zato što su roditelji poštovali tu njihovu želju.
– U Tešnju je prije dvije godine porodica tražila da održimo i tribinu u znak zahvalnosti osobama koje su, nažalost, smrtno stradale a njihovi organi su transplantirani (presađeni) – istaknula je prof. dr. Resić.
Prisjetila se prof. dr. Resić i situacije iz 2006. godine, kad je urađena prva kadaverična transplantacija. Bilo je to u Banjaluci, donor je bila osoba koja je za doniranje organa čula putem medija, a roditelji te osobe tražili su da ljekari transplantiraju organe preminule osobe.
– Nema apsolutno nikakvih prepreka, samo moramo više pričati o donorstvu da bi porodice što više davale saglasnost tome – naglasila je.
Profesorica Resić podsjeća da Bosna i Hercrgovina ima renalni registar i podatke o broju transplantiranih pacijenata, u kojem učestvuje 30 dijaliznih centara. Žive rodbinske transplantacije su češće nego kadaverične (od donora s potvrđenom moždanom smrću). Najviše transplantacija bilo je 2018. godine, zahvaljujući naporima Kantonalne bolnice Zenica koja je otkrila najveći broj donora, a u 2024. godini je bilo šest. Ove godine zabilježen je nažalost samo jedan donor i zbog toga je promocija donorstva izuzetno bitna.
Halima Resić je stručnjak iz oblasti nefrologije, akademik i emeritus, prije svega humanista a život je posvetila aktivizmu za boljitak pacijenata. U Donorskoj mreži BiH je od utemeljenja 2002. godine, a za cjeloživotno profesionalno zalaganje, humanost i trud zahvalili su joj nedavno i članovi Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH – priznanjem sa velikim HVALA. Prefesorica Resić dobila je brojna priznanja u toku karijere, ali ta zahvalnost pacijenata za nju je bila naročito emotivna. Za nju je to novi motiv i inspiracija da nastave dalje, ‘jer mi smo našim pacijentima najveća nada’.
Predsjednica Donorske mreže u BiH Halima Resić zahvalna je, uime Donorske mreže Bosne i Hercegovine, i Ministarstvu civilnih poslova BiH za podršku radu te organizacije, ističući da bez podrške institucija sistema, nema donorstva.
– Našu plemenitu i humanu misiju koju radimo već dvije decenije, ne bismo mogli dalje da se Ministarstvo civilnih poslova nije uključilo i da zajednički ne promoviramo donorstvo. Bosna i Hercegovina, nažalost, ima zaista potencijalnih donora koji se ne otkrivaju u našim intenzivnim njegama, tome će sigurno promocija mnogo značiti – kazala je. Istaknula je da oni sve to rade iz ljubavi i iz entuzijazma, da pomognu bolesnim sugrađanima kojima transplantirani organ znači nadu i znači život, baš kao što je i Donorskoj mreži Ministarstvo civilnih poslova značilo nadu i život. Ističe da podršku promociji daje i Ministarstvo zdravstva FBiH.
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Donorska mreža u BiH upriličili su ranije ovog mjeseca konferenciju o značaju doniranja organa u Bosni i Hercegovini te da bi ukazati na značaj i važnost razvoja transplantacijske medicine u našoj zemlji.
Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak istaknula je i tada da se Bosna i Hercegovina mora što više približiti Evrotransplant mreži, a najveći izazov na tom putu jeste nedostatak kadaveričnih transplantacija odnosno donora. Posljedica je to, prije svega, nedovoljno razvijena svijest javnosti o značaju doniranja organa u BiH, ali i nedovoljno razvijene mreže bolničkih transplant koordinatora.
– Zato je zadatak, svih nas, da razbijamo predrasude i mitove, da gradimo povjerenje i nadu. Zapravo, darivanje organa nije protiv života, nije prijetnja životu, nije uzimanje života, darivanje organa je spašavanje života – kazala je tada. Bošnjak je podsjetila da su u 2024. godini imali dosta uspjeha, ne samo u administrativnom smislu, nego i prema broju izvršenih transplantacija.
Za Evropski dan doniranja organa (14. oktobar), Donorska mreža u BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH prezentirali su donorske kartice novog vizualnog izgleda, u ‘Budi donor, daruj nadu, daruj život’ kampanji podrške darivanju. Kampanja je i poziv za potpisivanje donorske kartice čime se iskazuje solidarnost, humanost i dobročinstvo.
Donorska mreža BiH je neprofitabilna organizacija, a glavni cilj je edukacija stanovništva Bosne i Hercegovine o potrebi darivanja organa i tkiva u svrhu liječenja presađivanjem.
(Vijesti.ba / FENA)