Cilj radionice bio je razmijeniti znanja i iskustva o izazovima klimatskih promjena te predstaviti najnovije rezultate istraživanja u dolini Neretve.
Park prirode Hutovo blato u okviru projekta ima ključnu ulogu u praćenju biološke raznolikosti i vodenih ekosustava. Kroz projekt se provodi plan praćenja s posebnim naglaskom na ribe i biljni svijet kao indikatore promjena u okolišu, saopćeno je iz JU Park prirode Hutovo blato.
„Praćenjem tih vrsta moguće je pravodobno prepoznati promjene koje nastaju pod utjecajem klimatskih promjena i antropogenih pritisaka, poput zaslanjenja, promjena u dotoku vode ili degradacije staništa. Korištenje sredstava Europske unije kroz ovakve projekte od iznimne je važnosti jer omogućuje provedbu konkretnih mjera iz planova upravljanja, koje bi se inače teško mogle finansirati iz redovnih izvora“, izjavila je Irena Rozić, direktorica Parka.
Ribe, agrumi i digitalne platforme
O važnosti riba kao bioindikatora govorio je dr. sc. Jerko Pavličević, dok su dr. sc. Zdravka Sever i dr. sc. Tvrtko Jelačić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu predstavili rezultate istraživanja o agrumima i kartiranju područja doline Neretve.
Petar Maleta iz regionalne razvojne agencije DUNEA pojasnio je kako projekt ima za cilj povećanje otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene.
„Kroz projekt će se napraviti monitoring voda, monitoring poljoprivrednih parametara i bioraznolikosti, na osnovu čega ćemo napraviti jednu digitalnu platformu HydroAgroCloud i strategijske smjernice koje će se moći primijeniti za cijelo ovo područje, i u BiH te u RH”, istaknuo je Maleta.
Mag. turism. cult. Ivan Župan iz Dubrovačko-neretvanske županije naglasio je važnost implementacije inovativnih i ekološki prihvatljivih rješenja u poljoprivrednoj proizvodnji, a o integriranom pristupu monitoringu voda i poljoprivrede govorila je dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a.
„Naše aktivnosti su usmjerene na uspostavu sistema monitoringa voda, posebno zaslanjenja i pojave eutrofikacije, tako da radimo i terenska istraživanja u poljoprivrednim praksama u delti Neretve na području BiH i kvaliteti vodnih tijela na ovom području. Radimo na uspostavi digitalne platforme, koja će objediniti sve podatke o stanju voda i poljoprivredne prakse, s obje strane granice te na taj način uspostavljamo jedan dugoročan, održiv sustav koji će osigurati održivo upravljanje vodama i poljoprivredom na ovom području”, istaknula je Stanić-Koštroman.
Sistemsko praćenje zaslanjenja i važnost interdisciplinarnosti
Mag. ing. aedif. Iva Aljinović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu predstavila je nove pristupe u praćenju zaslanjenosti estuarija Neretve, ističući kako upravo sustavno praćenje i interdisciplinarna suradnja daju najbolje rezultate.
„Od 2019. godine se kao fakultet intenzivno bavimo problemom zaslanjenja i proučavamo ga kroz korito rijeke Neretve i kroz sam obalni vodonosnik. Danas smo se bazirali na dio projektnih aktivnosti koji se odnosi na poboljšanje sustava monitoringa zaslanjenja kroz samo korito rijeke Neretve. To je novi sistem koji smo mi implementirali, temeljen je na temperaturnim senzorima, koji je u mogućnosti detektirati slani klin na samom profilu Metković most te odrediti količinu slatke vode na samom profilu, a to je količina slatke vode koja je dostupna za navodnjavanje“, istaknula je Aljinović.
Radionica je završila otvorenom raspravom tokom koje su sudionici istaknuli potrebu za daljnjim umrežavanjem institucija i zajedničkim djelovanjem u očuvanju ekološke ravnoteže i poljoprivredne produktivnosti ovog jedinstvenog područja. Zaključeno je kako projekt MoWaCLIM, financiran kroz Interreg IPA VI-A CBC HR-BA-ME 2021.–2027., ima ključnu ulogu u povezivanju znanstvenih spoznaja s praktičnim rješenjima na terenu. Ukupan iznos projekta MoWaCLIM iznosi 1.514.937,44 eura, a provedba traje do 31. augusta 2027. godine.
(Vijesti.ba / FENA)