Međutim, brojna pitanja u vezi s Trumpovim planom od 20 tačaka, koji je kreiran uz podršku Egipta, Katara i Turske, i dalje su neriješena.
Među ključnim spornim tačkama su: način upravljanja razorenim Pojasom Gaze nakon rata, kao i modaliteti razoružanja Hamasa i povlačenje izraelske vojske.
Kako je napisala Tal Shalev s CNN-a u analizi pozicije izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, izraelski lider uspio je osigurati fazni i uslovljeni dogovor – što mu omogućava manevrisanje pred desničarskim ministrima koji su se protivili okončanju rata.
Potpuno povlačenje izraelske vojske zavisi od razoružanja Hamasa, prema dogovoru, čime se izraelskoj strani ostavlja dovoljno prostora da tvrdi kako zadržava pravo na nastavak borbi ukoliko uslovi ne budu ispunjeni.
Glavni pregovarač Hamasa, Halil al-Hayya, izjavio je prošle sedmice da je grupa dobila garancije od Sjedinjenih Država i međunarodnih medijatora da ovaj dogovor znači “trajni kraj rata”, a ne samo privremeno primirje. Nije poznato u kojem obliku su te garancije pružene.
Stručnjaci ističu da plan sadrži brojne potencijalne zamke i “sitna slova” koja još nisu razjašnjena.
Plan predviđa uspostavljanje privremene prelazne vlasti u Gazi, sastavljene od “tehnokratskog, apolitičkog palestinskog komiteta”, u kojem bi bili stručnjaci iz Palestine i međunarodne zajednice, a nadgledala bi ih “međunarodna prelazna uprava”. Međutim, još nije poznato ko će biti članovi tih tijela, niti kako će u praksi vršiti vlast.
Plan uključuje i međunarodnu stabilizacionu misiju u Gazi, koja bi obučavala i pružala podršku “provjerenim palestinskim policijskim snagama”. Ipak, ključni detalji u vezi s ovom snagom i mehanizmom nadzora još nisu dogovoreni.
Još jedna važna tačka neslaganja je napredak ka palestinskoj državnosti, što se u dokumentu spominje vrlo općenito i bez jasnih rokova ili definisanih koraka.
(Vijesti.ba)