Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama porasla je u tri od posljednja četiri mjeseca i nešto je viša nego što je bila prije godinu dana, kada je doprinijela slomu predsjedničke kampanje tadašnje potpredsjednice Kamale Harris.
Ipak, to se ne bi moglo zaključiti slušajući predsjednika Donalda Trumpa ili čak neke od boraca protiv inflacije iz Federalnih rezervi, piše agencija Associated Press (AP).
Trump je krajem prošlog mjeseca izjavio pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija da su „cijene osnovnih namirnica pale, kamatne stope na hipotekarne kredite opale, a inflacija poražena“.
A u govoru na visokom nivou u augustu, neposredno prije nego što je Federalna rezerva prvi put ove godine smanjila svoju ključnu kamatnu stopu, predsjednik Jerome Powell izjavio je da se „inflacija, iako još uvijek donekle povišena, značajno smanjila u odnosu na postpandemijske vrhunce“.
– Rizici od rasta inflacije su se smanjili – ustvrdio je Powell.
Ipak, zanemarivanje ili umanjivanje značaja inflacije, dok je ona i dalje iznad ciljanog nivoa Federalnih rezervi od 2 posto, predstavlja veliki rizik i za Bijelu kuću i za Federalne rezerve. Trumpova administracija mogla bi se naći na pogrešnoj strani velikog problema – jer ankete pokazuju da mnogi Amerikanci i dalje visoke cijene smatraju ozbiljnim teretom za svoje finansije, navodi AP.
Federalne rezerve mogle bi preuzeti još veći rizik: Smanjile su ključnu kamatnu stopu pod pretpostavkom da će carine koje uvodi Trumpova administracija izazvati samo privremeni porast inflacije. Ako se ta pretpostavka pokaže netačnom – ako inflacija dodatno poraste ili ostane povišena duže nego što se očekivalo – kredibilitet Federalnih rezervi u borbi protiv inflacije mogao bi biti ozbiljno narušen.
Taj kredibilitet ima ključnu ulogu u sposobnosti Federalnih rezervi da održe stabilnost cijena. Ako su građani uvjereni da centralna banka ima kontrolu nad inflacijom, neće reagirati na način koji bi dodatno pogoršao situaciju – poput traženja znatno većih plata uslijed rasta cijena – što može pokrenuti tzv. inflacijsku spiralu. Kompanije tada često dodatno dižu cijene kako bi nadoknadile veće troškove rada.
Međutim, viša saradnica Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju, Karen Dynan, izjavila je ove sedmice da bi, s obzirom na to da su sjećanja na inflaciju iz pandemijskog perioda još svježa, a carine podižu cijenu uvozne robe, potrošači i firme mogli početi gubiti povjerenje da će inflacija ostati pod kontrolom.
– Ako se to pokaže tačnim, gledajući unazad, smanjenje kamatnih stopa koje je proveo Fed – a očekujem još nekoliko takvih – bit će smatrano pogreškom – naglasila je Dynan.
Do sada, carine koje uvodi Trumpova administracija nisu izazvale rast inflacije u mjeri u kojoj su mnogi ekonomisti to očekivali početkom godine. Inflacija je i dalje znatno ispod vrhunca od 9,1 posto, koji je zabilježen prije tri godine. Ipak, potrošačke cijene porasle su za 2,9 posto u augustu u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je više u poređenju s 2,6 posto iz prethodne godine, i iznad cilja Federalnih rezervi od 2 posto.
Vlada bi trebala objaviti izvještaj o inflaciji za septembar u srijedu, ali se očekuje kašnjenje zbog zatvaranja vladinih službi.
Carine su povećale cijene mnogih uvoznih proizvoda, uključujući namještaj, kućanske uređaje i igračke. Ukupno gledano, cijene trajnih industrijskih proizvoda porasle su za gotovo 2 posto u augustu u odnosu na prethodnu godinu. To je skroman rast, ali dolazi nakon gotovo tri decenije tokom kojih su cijene tih proizvoda uglavnom bile u padu, navodi AP.
(Vijesti.ba / FENA)