Poseban fokus predavanja bio je na sve alarmantnije stanje mentalnog zdravlja djece i adolescenata u Bosni i Hercegovini.
Šefica Klinike za psihijatriju KCUS-a dr. Gorana Sulejmanpašić upozorila je na porast psihičkih oboljenja kod djece, te poručila da društvo mora prepoznati ozbiljnost problema.
– Nažalost, trend se povećava, a uzroke treba tražiti u porodici, široj društvenoj zajednici, društvenim mrežama. Sve to dodatno otežava stanje – kazala je Sulejmanpašić.
Naglasila je da je KCUS jedina ustanova u državi koja ima kompletno odjeljenje, stacionar i dnevni tretman za adolescente, ali da su kapaciteti nedovoljni za sve veći broj pacijenata, te da je hitno potrebna dodatna podrška i sistemska ulaganja.
Subspecijalista dječije i adolescentne psihijatrije i psihoterapije na KCUS-u Vesna Horvat ukazala je na važnu razliku između svakodnevnih stresova, frustracija i ozbiljnih trauma.
Naglasila je da frustracija nije bolest – ona gradi otpornost.
Posebno je upozorila na pojavu tzv. sekundarne traumatizacije kod djece čiji roditelji su preživjeli rat, ali koji nesvjesno prenose traume kroz porodične priče i ponašanja.
– Djeca s kojom sam radila nisu bila u ratu, ali su doživjela sekundarnu traumatizaciju slušanjem onog što roditelji pričaju. Ta čitava atmosfera koja je specifična za takve porodice jako je utjecala na djecu i dovodila do sekundarne traumatizacije – kaže Horvat.
Posebna pažnja posvećena je negativnom utjecaju pretjeranog korištenja interneta i društvenih mreža, te je Horvat naglasila da nisu problem društvene mreže, nego način kako se koriste, koliko se dugo koriste.
Poručila je da je sigurna i kontrolisana upotreba mreža neophodna, te da roditelji moraju biti aktivnije uključeni u digitalni život svoje djece.
Direktor Discipline za nauku i nastavu KCUS-a prof. dr. Sanko Pandur govorio je o važnosti zajedništva i komunikacije u očuvanju mentalnog zdravlja.
– Mentalno zdravlje je osnovna komponenta zdravlja. Bez tog dijela nema zdravlja. Zdravlje je potpuno psihičko, fizičko i socijalno blagostanje. Ako nema jedne komponente, zdravlja nema – kaže Pandur.
Posebno je naglasio važnost međuljudskih odnosa.
– Družite se, pričajte jedni s drugima, ispovijedajte se, držite se za ruku, ostvarujte kontakt. Jer – pojedinac u životu na planeti nema šansu. Zato nam je potrebno društvo – istakao je on.
Profesor Pandur je ukazao i na važnu ulogu psihologa kao prve linije prepoznavanja problema.
Put prema psihijatru omekšali su ljudi koji se zovu psiholozi. Kad se kaže psiholog – to ne miriše toliko na bolest. A psiholog jako dobro detektira bolest i uputi takvu osobu psihijatru, smekšanog stava. Klinička psihologija je danas ključna u prepoznavanju i tretiranju mentalnih poremećaja.
S obzirom da mentalno zdravlje zahtijeva kolektivnu odgovornost, sa današnje konferencije su još jednom pozvali institucije, porodice i širu društvenu zajednicu da ozbiljno shvate značaj mentalnog zdravlja, posebno djece i mladih.
Potrebne su, kako su zaključili, veće investicije u psihijatrijske kapacitete, edukacija roditelja i nastavnog kadra, prevencija kroz sigurno korištenje digitalnih tehnologija, smanjenje stigme u vezi s traženjem pomoći.
(Vijesti.ba / FENA)