Velika Britanija, Francuska i Njemačka, potpisnice iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015., ponovo su uvele sankcije 28. septembra, što je zauzvrat pokrenulo povratak kaznenih mjera UN-a na osnovu takozvanog mehanizma brzog vraćanja.
– Nemamo planove za pregovore u ovoj fazi – rekao je portparol ministarstva Esmaeil Baqaei, dodajući da Iran ispituje “posljedice i implikacije” ponovnog uvođenja sankcija koje su pokrenule zemlje poznate kao E3.
– Naravno, diplomatija – u smislu održavanja kontakata i konsultacija – nastavit će se – rekao je Baqaei.
– Kadgod osjetimo da diplomatija može biti efikasna, sigurno ćemo donositi odluke na temelju interesa i prioriteta zemlje – dodao je.
Zapadne zemlje, predvođene Sjedinjenim Državama i kojima se pridružio Izrael, optužuju Iran da teži nuklearnom oružju i definiraju obogaćivanje uranija kao crvenu liniju.
Iran kategorički odbacuje optužbe, insistirajući da je njegov nuklearni program isključivo u civilne svrhe i da ima pravo na obogaćivanje urana prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja.
Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), Iran je jedina zemlja bez programa nuklearnog oružja koja obogaćuje uran do 60 posto, što je blizu praga od 90 posto potrebnog za bombu.
Sjedinjene Države, s tri evropske zemlje, Rusijom i Kinom, sklopile su 2015. sporazum s Iranom kojim se predviđa regulacija iranskih nuklearnih aktivnosti u zamjenu za ukidanje sankcija.
Predsjednik Donald Trump odlučio je tokom svog prvog mandata 2018. povući se iz sporazuma i ponovo uvesti sankcije.
Kao odmazdu, Iran se postepeno povukao iz nekih obaveza, posebno o obogaćivanju urana.
Iran je više puta upozorio da bi povratak sankcija doveo do obustave suradnje s IAEA.
U nedjelju je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi upozorio da suradnja s IAEA, nadzornim tijelom UN-aza nuklearnu energiju, “više nije relevantna” s ponovnim uvođenjem sankcija UN-a, iako nije bilo jasno namjerava li Iran potpuno prekinuti saradnju s agencijom, prenosi AFP.
(Vijesti.ba/Fena)