Vlada Irske jedan je od najglasnijih kritičara izraelske ofanzive u Gazi, ali za razliku od drugih, poput Španije, ona je domaćin evropskih sjedišta nekih od najvećih američkih kompanija, što je čini posebno ranjivom na pritiske iz SAD-a. Uglavnom američke multinacionalne kompanije zaposljavaju oko 11 poto irskih radnika i doprinose većini poreza na dobit koji čini gotovo trećinu svih poreznih prihoda Irske, piše Reuters.
Iako su mnoge vlade osudile izraelsku ofanzivu u Gazi i aneksiju teritorija na Zapadnoj obali, Izrael je u velikoj mjeri ostao nezaštićen od sankcija zahvaljujući bliskom savezništvu s Washingtonom. Irska se već godinu dana priprema za sankcionianje trgovine s izraelskim naseljima na okupiranim palestinskim teritorijama, što je izazvalo kritike Izraela, međunarodnih lobističkih grupa kompanija i prijetnje odmazdom američkih zakonodavaca.
Time bi Dublin bio ispred šireg paketa sankcija Evropske unije, što je uznemirilo lokalne poslovne krugove. Predstavnici biznisa u Irskoj su ove godine pozvali vladu da odgodi donošenje zakona i smanji njegovu primjenu, kako bi izbjegli antagoniziranje američkih kompanija i investitora te ih obeshrabrili od ulaganja u Irsku, rekli su izvori.
Vladini zvaničnici sada planiraju ograničiti zakon samo na robu, što bi obuhvatilo mali broj proizvoda uvezenih s izraelski okupiranih teritorija, poput voća, u vrijednosti od svega 200.000 eura godišnje. Time bi bila isključena šira kategorija usluga, čije uključivanje traže opozicione stranke, a o čemu je vlada razmatrala. Kritičari tvrde da bi to moglo uvesti strane multinacionalne softverske kompanije u neizvodljive sankcije. Iako konačna odluka još nije donesena, izvori navode da će vlada vjerovatno slijediti savjet dijela viših zvaničnika i poslovnih organizacija koje su bile protiv širenja zakona na usluge.
Ministar vanjskih poslova Simon Harris rekao je u parlamentu da će uskoro dobiti mišljenje glavnog državnog tužioca o tome da li usluge mogu biti uključene. On je ranije izrazio sumnje da to možda pravno neće biti moguće. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova uputio je Reuters na Harrisove izjave u parlamentu u četvrtak da će zakon biti upućen na raspravu prije parlamentarne pauze sredinom decembra, ali da bi šire evropske mjere imale daleko veći značaj.
Poslovne lobističke grupe i predstavnici kompanija posljednjih mjeseci posjećivali su vladine zvaničnike, naglašavajući zabrinutost da će zakon dodatno narušiti odnose sa SAD-om i Izraelom, naveli su izvori.
Najveća irska lobistička i poslovna predstavnička grupa (IBEC), čiji članovi uključuju farmaceutske, softverske i bankarske kompanije, javno je iznijela zabrinutost zbog stava Irske, navodeći da bi SAD mogle kazniti multinacionalne kompanije u Irskoj zbog bojkota Izraela. Pažnja koju Dublin dobija zbog stava o Gazi dolazi u osjetljivom trenutku za Irsku, čija je pro-biznis politika poreza na dobit doprinijela naglom rastu njene ekonomije.
Irska trećinu izvoza plasira u SAD, a našla se i na meti američkog predsjednika Donalda Trumpa jer šalje znatno više u SAD nego što odatle uvozi. Prošle godine izvezla je u SAD robu vrijednu više od 72 milijarde eura. Irska je evropsko sjedište najvećih američkih tehnoloških kompanija, međunarodnih finansijskih institucija, kao i proizvodni centar farmaceutskih divova koji prave i izvoze ključne komponente lijekova poput Viagre, Botoksa i terapije za mršavljenje Zepbound.
Dublin također zagovara brzo glasanje o prijedlogu Evropske komisije da se suspendiraju trgovinski aranžmani na izraelsku robu, iako je neizvjesno hoće li to proći zbog protivljenja Njemačke. Nakon što je Irska prošlog oktobra postala prva zemlja EU koja se obavezala na trgovinska ograničenja, Slovenija je u augustu uvela zabranu uvoza, dok su Belgija, Španija i Nizozemska prošlog mjeseca objavile slične zabrane.
Odnosi Irske i Izraela već su duže vrijeme napeti. Prošlog decembra Izrael je zatvorio svoju ambasadu u Dublinu zbog spora oko irskih kritika rata u Gazi, uključujući priznanje palestinske države koje je Irska izrekla prošle godine.
– Vjerujem da je ideja da bi strani investitori napustili Irsku znatno prenaglašena – izjavila je Alice-Mary Higgins, članica zajedničkog odbora za vanjske poslove i trgovinu, koja nadzire prijedlog zakona.
(Vijesti.ba / FENA)