Zatvori meni
GlasKrajine.ba | Informativni portalGlasKrajine.ba | Informativni portal

    Pretplati se na obavijesti

    Saznajte najnovije kreativne vijesti iz Krajine, Bosne i Hercegovine i regije na našem portalu

    Popularno

    IDDEEA upozorava: Upitno izdavanje ličnih dokumenata

    6 Decembra, 2025

    New York Times tuži Hegsetha zbog Pentagonovog pritiska na novinare

    6 Decembra, 2025

    Stravično: Maloljetnika seksualno zlostavljali dječaci u Mostaru?

    6 Decembra, 2025
    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube RSS
    Subota, Decembar. 6
    Facebook X (Twitter) Instagram WhatsApp TikTok YouTube
    GlasKrajine.ba | Informativni portalGlasKrajine.ba | Informativni portal
    • Naslovna
    • USK
    • BiH
    • Svijet
    • Sport
    • Magazin
      1. Auto Magazin
      2. Ljepota i zdravlje
      3. Pogledaj sve

      Lideri na njemačkom sajmu automobila

      9 Septembra, 2025

      Kako rashladiti auto na vrućini bez klime: 4 genijalna trika

      12 Jula, 2025

      Na vrućini ne ostavljajte ovaj uređaj u automobilu

      21 Maja, 2025

      Na vrućini ne ostavljajte ovaj uređaj u automobilu

      21 Maja, 2025

      Prevencija, redovne kontrole i rana dijagnoza malignih oboljenja spašavaju živote

      4 Februara, 2024

      Četiri mirisa tijela koja ne smijete da ignorišete

      3 Februara, 2024

      Heidi Klum zablistala na gala večeri uoči ždrijeba za Svjetsko prvenstvo

      5 Decembra, 2025

      Vesna Zmijanac završila u Urgentnom centru

      5 Decembra, 2025

      Bihać garantuje zabavu s Marijom Šerifović u novogodišnjoj noći

      5 Decembra, 2025

      Zašto se list lovora stavljao u suncokretovo ulje?

      5 Decembra, 2025
    Pretplati se
    GlasKrajine.ba | Informativni portalGlasKrajine.ba | Informativni portal
    Dom»Svijet»Koliko nafte i plina Evropa još uvijek uvozi iz Rusije?
    Svijet

    Koliko nafte i plina Evropa još uvijek uvozi iz Rusije?

    4 Oktobra, 2025
    Podijeli Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Reddit Telegram E-pošta WhatsApp Kopiraj link
    Podijeli
    Facebook Twitter LinkedIn Pinterest E-pošta

    – Finansiraju rat protiv sebe. Ko je ikada čuo za tako nešto? – izjavio je Trump na zasjedanju Ujedinjenih nacija prošle sedmice te se pritom referirao na više od milijardu eura koje zemlje EU i dalje mjesečno plaćaju Rusiji za fosilna goriva.

    Al Jazeera je analizirala najnovije podatke o uvozu ruske nafte i plina u Evropu, razloge zbog kojih neke zemlje ostaju ovisne o ruskoj energiji te koje druge države trenutno kupuju ruska goriva. Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), koji prati fizičke tokove fosilnih goriva, EU je u augustu potrošila 1,15 milijardi eura na ruska fosilna goriva.

    Pet najvećih uvoznika činilo je 85 posto te ukupne vrijednosti, kupivši rusku naftu i plin u vrijednosti od 979 miliona eura. Preostalih 15 posto dolazi iz zemalja poput Španije, Bugarske, Rumunije, Italije, Grčke, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Poljske.

    Najveći kupci ruske energije su: Mađarska: 416 miliona eura, Slovačka: 275 miliona eura, Francuska: 157 miliona eura, Nizozemska: 65 miliona eura, Belgija: 64 miliona eura, Mađarska i Slovačka kupuju rusku sirovu naftu i plin putem cjevovoda, dok Francuska, Nizozemska i Belgija uvoze ukapljeni prirodni plin (LNG), koji se hladi u tekuće stanje kako bi se mogao transportirati brodovima umjesto cjevovodima.

    Nafta (33 posto) i prirodni plin (24 posto) zajedno čine više od polovine energetskih potreba Evrope. Ugalj doprinosi sa 11,7 posto, nuklearna energija sa 11,2 posto, biogoriva sa 10,9 posto, solarna i energija vjetra sa 6,1 posto, a hidroenergija sa 3,1 posto.

    Za transport velikih količina nafte i plina, Evropa se oslanja na opsežnu mrežu od 202.685 kilometara aktivnih cjevovoda (prema podacima GlobalData za 2023). Ključni dio te mreže je cjevovod Druzhba, dug 4.000 kilometara (2.500 milja), jedan od najdužih naftovoda na svijetu, kapaciteta od 1,2 do 1,4 miliona barela dnevno, koji prenosi naftu iz istočne Rusije preko Bjelorusije i Ukrajine do Mađarske i Slovačke.

    Mađarska i Slovačka i dalje primaju naftu putem tog cjevovoda zahvaljujući privremenom izuzeću koje im je EU dodijelila kako bi se spriječile ozbiljne energetske nestašice, budući da su to kopnene zemlje s ograničenim alternativnim rutama i bez pristupa morskim lukama.

    Prije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, EU je iz Rusije nabavljala više od 45 posto ukupnog uvoza plina i 27 posto nafte. Do 2024. ti udjeli su pali na 19 posto za plin i tri posto za naftu.

    Mnogi evropski lideri suočeni su s pritiskom da uvedu strožije sankcije Rusiji, dok EU nastoji smanjiti energetsku ovisnost. Međutim, to je izazovno za zemlje koje se snažno oslanjaju na jedan izvor energije, u Mađarskoj, naprimjer, više od 60 posto energije dolazi iz nafte i plina.

    Uvoz ruskog plina pao je s više od 150 milijardi kubnih metara (bcm) u 2021. na manje od 52 bcm u 2024. Taj pad je uglavnom nadoknađen povećanim uvozom iz drugih zemalja: iz SAD-a s 18,9 bcm u 2021. na 45,1 bcm u 2024, iz Norveške s 79,5 bcm na 91,1 bcm, te iz drugih partnera s 41,6 bcm na 45 bcm.

    Osim smanjenog uvoza energije, EU sada uvozi i manje nikla, željeza i čelika iz Rusije. Međutim, uvoz đubriva, ključnog za poljoprivredu, a za koje je Rusija veliki proizvođač i izvoznik, porastao je za gotovo 20 posto od 2021. do 2025.

    Ranije ove godine, Evropska komisija predložila je uvođenje carine od 6,5 posto na uvoz đubriva iz Rusije i Bjelorusije, s ciljem da se postepeno smanji ovisnost o neorganskom đubrivu iz Moskve. U augustu je Kina bila najveći kupac ruskih fosilnih goriva, s uvozom vrijednim 5,7 milijardi eura, od čega je 58 posto (3,1 milijarda eura) činila sirova nafta. Indija je bila drugi najveći kupac, s uvozom od 3,6 milijardi eura, od čega je 78 posto (2,9 milijardi eura) bila sirova nafta.

    Turska je bila treća, s uvozom energije vrijednim 3 milijarde eura, uključujući mješavinu plina iz cjevovoda, naftnih derivata, sirove nafte i uglja. EU je bila četvrti najveći kupac, s uvozom od 1,2 milijarde eura, od čega su dvije trećine činili ruski LNG i plin iz cjevovoda, ukupne vrijednosti 773 miliona eura (907 miliona dolara).

    Peta je bila Južna Koreja, s uvozom od 564 miliona eura, pri čemu je tri četvrtine činilo ugalj.

     

    (Vijesti.ba / FENA)



    IZVOR

    Dijeliti. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr E-pošta Kopiraj link
    Prethodni članakPredstavnički dom PS BiH za isti dan zakazao čak tri sjednice
    Sljedeći članak Sarajevo i Velež prijavili Štimca zbog veličanja ustaštva

    Možda vas zanima

    Svijet

    New York Times tuži Hegsetha zbog Pentagonovog pritiska na novinare

    6 Decembra, 2025
    Svijet

    Nema mira u Gazi: Širom grada novi napadi i nove civilne žrtve

    6 Decembra, 2025
    Svijet

    Grčku pogodile ogromne poplave, neke škole ne rade

    6 Decembra, 2025
    Najnovije novosti

    IDDEEA upozorava: Upitno izdavanje ličnih dokumenata

    6 Decembra, 2025

    Suh i mjestimično vlažan kolovoz, oprez zbog poledice i odrona

    5 Decembra, 2023

    Danas u Briselu veliki sastanak o BiH: Iskorak ili blokada

    5 Decembra, 2023

    U BiH oblačno, poslijepodne kiša u većini zemlje

    5 Decembra, 2023

    Sastaje se Upravni odbor Vijeća za provedbu mira

    5 Decembra, 2023
    Pratite nas
    • Facebook
    • YouTube
    • TikTok
    • WhatsApp
    • Twitter
    • Instagram
    Najnovije

    IDDEEA upozorava: Upitno izdavanje ličnih dokumenata

    6 Decembra, 2025

    Suh i mjestimično vlažan kolovoz, oprez zbog poledice i odrona

    5 Decembra, 2023

    Danas u Briselu veliki sastanak o BiH: Iskorak ili blokada

    5 Decembra, 2023
    Od autora

    IDDEEA upozorava: Upitno izdavanje ličnih dokumenata

    6 Decembra, 2025

    New York Times tuži Hegsetha zbog Pentagonovog pritiska na novinare

    6 Decembra, 2025

    Stravično: Maloljetnika seksualno zlostavljali dječaci u Mostaru?

    6 Decembra, 2025

    Pretplati se na obavijesti

    Saznajte najnovije kreativne vijesti iz Krajine, Bosne i Hercegovine i regije na našem portalu

    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
    • Naslovna
    • USK
    • Bosna i Hercegovina
    • Svijet
    • Magazin
    • Sport
    • Marketing
    • Kontakt
    © 2025 GlasKrajine.ba. Designed by HAJ CODE d.o.o..

    Ukucajte iznad i pritisnite Enter za pretragu. Pritisni Esc za otkazivanje.

    Blokiranje oglasa omogućeno!
    Blokiranje oglasa omogućeno!
    Na portalu glaskrajine.ba omogućeno je prikazivanje online oglasa našim posjetiteljima. Podržite nas tako što ćete onemogućiti svoj bloker oglasa.