Kako je saopšteno iz Ustavnog suda RS, Vijeće je odlučivalo o tome da li je do navedene povrede došlo donošenjem Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, kao i Odluke o prijevremenom stupanju na snagu ovoga zakona. U vezi s tim, Vijeće je donijelo odluku kojom je odlučeno da osporenim aktima NSRS nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
U obrazloženju ove odluke Vijeće je navelo, između ostalog, da referendumska komisija iz osporenog zakona nema status javne institucije, niti organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti za koje postoji ustavna obaveza adekvatne zastupljenosti konstitutivnih naroda, zbog čega se tvrdnje podnosioca zahtjeva o povredi navedenih ustavnih garancija ne mogu dovesti u vezu sa normiranjem iz osporenog zakona.
Vijeće je takođe zaključilo da se navedeno pravilo o zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u organima za provođenje izbora, odnosno referenduma, primjenjuje i na sastav Referendumske komisije iz osporenog zakona, čime se, po ocjeni Vijeća, predmetnim zakonom ne stvara bilo koji oblik nejednakih prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka. Vijeće je, naposljetku, ocijenilo da se osporenim zakonom ne dovodi u neravnopravan položaj nijedan od konsitutivnih naroda, niti se pravi razlika među njima u pravu na uživanje garancija iz kruga vitalnih nacionalnih interesa definisanih Ustavom, slijedom čega osporenim zakonom i odlukom nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bišnjačkog naroda.
Vijeće je donijelo i odluku kojom je utvrđeno da Odlukom o raspisivanju republičkog referenduma i Odlukom o njenom prijevremenom stupanju na snagu nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda. Odluka se temelji, prije svega, na tome što je, kako je saopšteno, Vijeće ocijenilo da navodi i tvrdnje Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS, a kojim se izražavaju bojazan i pretpostavke o mogućim posljedicama koje rezultati referenduma i njihova implementacija mogu imati po bošnjački narod, kao i o potencijalnoj diskriminaciji, nisu pravno relevantni za pitanje povrede vitalnog nacionalni interesa.
Pri tome, Vijeće je ocijenilo da se osporena Odluka kojom se raspisuje referendum i utvrđuje sadržina referendumskog pitanja, te određuje termin njegovog održavanja, kao i odluka o prijevremenom stupanju na snagu navedene odluke, jednako odnose prema svim narodima i građanima i da kao takve ne mogu ugroziti vitalni nacionalni interes ni dovesti do diskriminacije u uživanju bilo kojih prava garantovanih Ustavom.
– Osporene odluke, dakle, nemaju nacionalni predznak, već se, nezavisno od njihove nacionalne pripadnosti, podjednako odnose na sve građane, koji slobodno disponiraju svojim pravom da učestuvju na referendumu – navode u Ustavnom sudu RS.
Usvojenim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi po hitnom postupku, na prijedlog narodnih poslanika skupštinske većine, definisano je da referendum može da sprovede i komisija koju će da imenuju NSRS, odnosno ad hoc komisija.
Na istoj sjednici Narodne skupštine RS održanoj krajem avgusta, takođe na prijedlog poslanika skupštinske većine, usvojena je Odluka o raspisivanju referenduma, kojom se referendum raspisuje na cijeloj teritoriji RS.
Referendumsko pitanje glasi: „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?“
Za dan održavanja referenduma utvrđen je 25. oktobar, a za obezbjeđivanje finansijskih sredstava i tehničke podrške potrebne za provođenje ovog referenduma biće zadužena Vlada RS.
Posebna sjednica NSRS održana je nakon što je CIK BiH oduzeo mandat Miloradu Dodiku kao predsjedniku RS, a poslije pravosnažne presude Suda BiH.
(Vijesti.ba/Fena)