Najveći sigurnosni rizik za zapadni Balkan nije samo strani utjecaj, već neizvjesnost u pogledu budućnosti Evrope i transatlantskih odnosa – izjavila je u intervjuu za Fenu Robin Brooks, američka stručnjakinja za vanjsku politiku i sigurnosna pitanja koja je bila savjetnica bivše potpredsjednice Sjedinjenih Američkih Država Kamale Harris.
Tokom rada u Bijeloj kući učestvovala je u oblikovanju američkih stavova prema Evropi i transatlantskim odnosima, a radila je i kao direktorica za Centralnu Evropu i Balkan u Vijeću za nacionalnu sigurnost (NSC), gdje se bavila američkom politikom prema regionu.
Na Sigurnosnoj konferenciji u Sarajevu govorila je o stranom utjecaju na zapadnom Balkanu, kao i sigurnosnim dilemama istoka i zapada. Brooks smatra da se o malignom stranom utjecaju u regiji sve češće govori, ali da je važno razumjeti da prijetnje ne dolaze isključivo izvana.
– Na Balkanu su prisutni različiti akteri – Rusija, Kina, ali i neki drugi, no ono što mene najviše brine jeste kako društva unutar samog regiona odgovaraju na te izazove. Ako nema političke volje i otpornosti iznutra, svaka vanjska manipulacija postaje mnogo lakša – naglasila je.
Prema njenim riječima, odgovornost je podijeljena – između domaćih lidera i međunarodne zajednice.
– Zemlje zapadnog Balkana moraju same jačati svoje institucije, medijsku pismenost i povjerenje građana u demokratske procese. Međunarodna zajednica, a posebno SAD i Evropska unija, imaju obavezu da podrže te napore, ali ne mogu ih zamijeniti. Ako ljudi ovdje ne vjeruju vlastitim institucijama, onda će uvijek postojati prostor za strane utjecaje – kazala je Brooks.
Govoreći o globalnom kontekstu, podsjetila je da rat u Ukrajini snažno oblikuje i prilike na Balkanu.
– Taj sukob je razotkrio koliko je krhka sigurnost u Evropi, ali i koliko su interesi vezani. Balkan nije izolovan, ono što se dešava u Ukrajini utječe na stabilnost cijele regije, bilo kroz energetske kanale, migracije ili političku polarizaciju. To je podsjetnik da sigurnost Evrope uvijek uključuje i sigurnost Balkana – poručila je Brooks.
Osvrnula se i na politiku Washingtona prema regiji, naglašavajući da ona mora biti jasna i dugoročn te da se često stiče dojam da se američka politika prema Balkanu svodi na krizni menadžment.
– Uvije se stvori dojam da reagujemo tek kada izbije kriza. Ali ono što je potrebno jeste strategija koja nadilazi trenutne političke blokade i koja jasno definira gdje region treba biti za deset ili dvadeset godina. To je jedini način da se izgradi trajna stabilnost – istaknula je, podsjećajući na svoje istraživanje američkih odnosa sa Srbijom, Kosovom i BiH od raspada Jugoslavije.
Brooks je naglasila da je glavna pouka protekle tri decenije upravo važnost kontinuiteta, iako postoje i usponi i padove, ali da je uvijek presudna dosljednost međunarodnog angažmana. Ona smatra da je region napredovao samo kada su SAD i EU bile ujedinjene i posvećene, a kada su slali različite poruke ili se povlačili, prostor su iskoristili destruktivni akteri.
Na pitanje koliko je Washington spreman odlučnije se uključiti u proces ustavnih i institucionalnih reformi u BiH, Brooks kaže da je to jedno od najtežih pitanja.
– Sjedinjene Američke Države su bile ključne u zaustavljanju rata i u izgradnji mira. Ali reforme su složen proces koji zahtijeva i unutrašnju saglasnost. Ono što mogu reći jeste da postoji svijest u Washingtonu da bez funkcionalne BiH nema stabilnog Balkana. Koliko će to prerasti u konkretnije poteze, zavisit će i od političke volje ovdje, ali i od spremnosti Evrope da preuzme više odgovornosti – rekla je ona.
Govoreći o evropskoj perspektivi BiH i zemalja regiona, Brooks ističe da je ruska agresija na Ukrajinu ponovo otvorila pitanje proširenja.
– Dugo se činilo da je EU zatvorila vrata Balkanu, ali rat je pokazao da proširenje više nije samo tehnički proces nego i sigurnosni imperativ. Mislim da postoji veća spremnost da se regionu pošalje signal, ali brzina tog procesa će zavisiti i od unutrašnjih reformi u samim državama. Evropska unija neće primiti nove članice koje ne mogu funkcionisati demokratski i institucionalno – naglasila je.
Brooks vjeruje da region može računati na jače transatlantsko jedinstvo, jer se pokazalo da su SAD i EU najefikasnije kada djeluju zajedno.
– Političke krize na Balkanu ne mogu se rješavati izolovano. One su dio šireg sigurnosnog okvira. Ako postoji zajednička vizija između Washingtona i Bruxellesa, to je najveća garancija stabilnosti za male države ovog regiona – kazala je.
Govoreći o sigurnosnim dilemama u kojima se nalazi međunarodna zajednica, Brooks je naglasila da se sve češće mora birati između kratkoročnih kompromisa i dugoročnih vrijednosti, jer male države, poput onih na Balkanu, posebno osjećaju te dileme. U razgovoru se osvrnula i na svoja iskustva iz različitih zemalja u kojima je radila, poput Rusije, Turske, Afganistana, Srbije, BiH…
– Svaka od tih misija me naučila nečemu. Iz Rusije sam naučila koliko brzo autoritarizam može ograničiti društvo. Iz Turske – koliko je važna ravnoteža između tradicije i modernizacije, iz Afganistana – koliko su krhke institucije kada nemaju široku podršku naroda. A s Balkana sam ponijela lekciju da mir nije statično stanje, već proces koji se stalno mora čuvati i njegovati – pojasnila je Brooks.
Kao nekadašnja savjetnica bivše potpredsjednice SAD-a Kamale Harris, imala je priliku vidjeti kako izgleda donošenje odluka na najvišem nivou američke politike.
– Na tom nivou odluke se donose brzo, ali uvijek na osnovu mnogo analiza i konsultacija. Naučila sam koliko je važno imati tim koji donosi različite perspektive, jer vanjska politika nikada nije crno-bijela. Posebno kada je riječ o regijama poput Balkana, gdje je povijest složena, a budućnost neizvjesna. Historijski gledano, State Department, ekvivalent Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Država, imao je mnogo različitih biroa koji su radili na mnogim različitim stvarima pored regionalnih biroa. Imali smo odjel za zapadni Balkan, ali smo imali i Biro za demokratiju i ljudska prava, Biro za trgovinu ljudima, Biro za međunarodne vjerske slobode i Biro za kontrolu naoružanja. Razlog je bio što morate razmišljati o svakom aspektu problema posebno kako biste utvrdili koji je aspekt vaš prioritet i kako postići najbolji mogući ishod za sva ta pitanja. A ako odlučite da je jedino što je važno vaš odnos sa šefom države, žrtvovat ćete svoje vrijednosti ili važne interese, bilo da su to demokratija i ljudska prava ili sigurnosna pitanja. Ako ne gledate na te stvari jer ste fokusirani samo na dobar odnos s liderom zemlje, politika neće biti učinkovita, sigurno ne dugoročno – smatra Brooks.
Dodatno pojašnjava kako je SAD izgubila instrument “meke moći” u inozemstvu, ali i kredibilitet i sposobnost utjecaja, posebno na mlade, ali i na sve članove društava i zemalja koji bi inače, kako je rekla, bili prijateljski raspoloženi prema Sjedinjenim Državama.
Brooks se osvrnula i na lošu medijsku sliku u Sjedinjenim Državama, ali i globalno, jer su, kako je istaknula, mediji već neko vrijeme u krizi zbog promjena u modelu finansiranja.
– Mnogi lideri zemalja u ovoj regiji su me, dok sam radila u State Departmentu, pitali mogu li im SAD pomoći u suzbijanju zlonamjernog utjecaja stranih dezinformacija u njihovim medijima. Moj prvi odgovor je da, kada znate ko je vlasnik medija, moći ćete to bolje sami bolje uraditi. Dakle, učinite vlasništvo nad medijima transparentnim. Provodite oporezivanje, kakav god zakon imate o oporezivanju medija, provodite ga. Radite na transparentnosti oglašavanja i sukoba interesa, a onda ćete sami riješiti problem zlonamjernog utjecaja stranih dezinformacija. Možemo i trebamo, i svaka vlada može i mora naučiti ljude da budu bolji konzumenti medija. A u svijetu umjetne inteligencije, bit će teško provjeriti bilo šta u budućnosti. Ali, ako vas brine da postoji utjecaj ruskih medija ili utjecaj zapadnih medija ili utjecaj oligarhijskih medija, najbolji način da se to razotkrije i ukloni je objavljivanje registra stvarnih vlasnika medija – zaključila je Brooks u intervjuu za Fenu.
(Vijesti.ba / FENA)