Indonezijski arhipelag koji je dom tri četvrtine Zemljinih vrsta koralja, dio islandske obale sa 70 posto biljnog svijeta zemlje i područje duž atlantske obale Angole s savanama, šumama i estuarijima nalaze se među 26 novih rezervata biosfere koje je UNESCO proglasio, prenosi France 24.
Jezero Bourget u francuskim Alpama bilo je među područjima proglašenih rezervata biosfere – UN je naveo više od 6100 navedenih životinjskih i biljnih vrsta – zajedno s močvarama i plimom između rijeka Loire i Vilaine.
Kulturna agencija Ujedinjenih naroda kaže da su rezervati – 785 lokacija u 142 zemlje, proglašenih od 1971. – dom nekim od najbogatijih i najkrhkijih ekosustava na planetu. No, rezervati biosfere obuhvaćaju više od strogo zaštićenih prirodnih rezervata; prošireni su kako bi uključili područja u kojima ljudi žive i rade, a oznaka zahtijeva da znanstvenici, stanovnici i vladini dužnosnici surađuju kako bi uravnotežili očuvanje i istraživanje s lokalnim gospodarskim i kulturnim potrebama.
– Koncept rezervata biosfere jest da je očuvanje bioraznolikosti stup socioekonomskog razvoja i da može doprinijeti gospodarstvu – rekao je António Abreu, voditelj programa, dodajući da mogu nastati sukobi i nesporazumi ako se lokalne zajednice izostave iz donošenja odluka i planiranja.
Novi rezervati, u 21 zemlji, najavljeni su u subotu u Hangzhouu u Kini, gdje je program usvojio 10-godišnji strateški akcijski plan koji uključuje proučavanje učinaka klimatskih promjena, rekao je Abreu.
Novi rezervati uključuju područje od 52.000 četvornih milja (135.000 četvornih kilometara) u indonezijskom arhipelagu Raja Ampat, dom za više od 75 posto Zemljinih vrsta koralja, kao i prašume i rijetke ugrožene morske kornjače. Gospodarstvo ovisi o ribolovu, akvakulturi, maloj poljoprivredi i turizmu, naveo je UNESCO.
Na zapadnoj obali Islanda, krajolik rezervata biosfere Snæfellsnes uključuje vulkanske vrhove, polja lave, močvare, travnjake i ledenjak Snæfellsjökull. Rezervat od 1460 četvornih kilometara važno je utočište za morske ptice, tuljane i preko 70 posto islandskog biljnog svijeta – uključujući 330 vrsta divljeg cvijeća i paprati. Njegova populacija od više od 4000 ljudi ovisi o ribolovu, ovčarstvu i turizmu.
A u Angoli, novi rezervat biosfere Quiçama, duž 206 kilometara atlantske obale, prema UNESCO-u, predstavlja “utočište za bioraznolikost” unutar svojih savana, šuma, poplavnih ravnica, estuarija i otoka. Dom je slonovima, lamantinima, morskim kornjačama i više od 200 vrsta ptica. Preživljavanje stanovnika uključuje stočarstvo, poljoprivredu, ribolov i proizvodnju meda.
Stanovnici su važni partneri u zaštiti bioraznolikosti unutar rezervata, pa su čak pomogli u identificiranju novih vrsta, rekao je Abreu, voditelj programa. U međuvremenu, znanstvenici također pomažu u obnovi ekosustava u korist lokalnog gospodarstva, rekao je.
Na primjer, na Filipinima su koraljni grebeni oko otoka Pangatalan teško oštećeni jer su lokalni ribari koristili dinamit kako bi pronašli iscrpljene populacije riba. Znanstvenici su pomogli u dizajniranju strukture koja pomaže koraljnim grebenima da ponovno rastu i naučili su ribare uzgajati ribu akvakulturom kako bi se grebeni mogli oporaviti.
U afričkoj državi Sao Tome i Príncipe, rezervat biosfere na otoku Príncipe doveo je do obnove mangrova, koje pomažu u zaštiti od olujnih udara i pružaju važno stanište.
Ekoturizam je također postao važna industrija, s biosferskim stazama i vođenim turama promatranja ptica. Posljednjih godina tamo je identificirana nova vrsta sove.
Ove godine dodan je rezervat biosfere za otok Sao Tome, čime je ta zemlja postala prva u cijelosti unutar rezervata.
Najmanje 60 posto UNESCO-vih rezervata biosfere pogođeno je ekstremnim vremenskim uvjetima povezanim s klimatskim promjenama, koje su prvenstveno uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva poput ugljena i plina, uključujući ekstremne vrućine i suše te porast razine mora.
Agencija koristi satelitske snimke i računalno modeliranje za praćenje promjena u obalnim zonama i drugim područjima te digitalizira svoje povijesne baze podataka. Informacije će se koristiti kako bi se utvrdilo kako najbolje očuvati i upravljati resursima.
(Vijesti.ba / FENA)