Britanska glumica Joan Collins jednom je izjavila da su “godine samo broj”, a najnovije naučno istraživanje pokazuje da ta rečenica možda i nije samo puka fraza.
Analiza biologije Marije Branyas Morere, žene koja je do svoje smrti prošle godine doživjela 117. rođendan i bila najstarija osoba na svijetu, otkrila je da je moguće doživjeti duboku starost bez težih bolesti mozga i tijela, piše The Guardian.
Ljekari u Španiji proveli su opsežna testiranja na Mariji i otkrili da je, uprkos jasnim tragovima starenja, imala niz bioloških zaštitnih faktora koji su je čuvali od bolesti tipičnih za stariju dob. “Uobičajeno je da s godinama dolazi do bolesti, ali ona je bila izuzetak i željeli smo razumjeti zašto”, rekao je dr. Manel Esteller sa Instituta za istraživanje leukemije Josep Carreras u Barceloni. “Prvi put smo uspjeli odvojiti starost od bolesti.”
Rođena je 1907. godine u San Franciscu, a 1915. se preselila u Kataloniju. Tokom života preživjela je oba svjetska rata, Španski građanski rat i pandemiju Covida, od kojeg se oporavila u 113. godini.
Šta je pokazalo istraživanje?
Tim naučnika analizirao je njenu krv, pljuvačku, urin i uzorke crijevne flore prikupljene godinu dana prije smrti. Rezultati su potvrdili da su telomeri, zaštitne kapice na krajevima hromosoma, bili izuzetno kratki – jasan znak starenja ćelija. Njen imuni sistem također je pokazivao slabosti i sklonost upalama, a uočene su i genetske promjene koje inače povećavaju rizik od leukemije.
Ipak, Marija je bila izvanredno zaštićena. Upravo vrlo kratki telomeri možda su je čuvali od razvoja raka jer su ograničavali daljnje dijeljenje ćelija. DNK joj je sadržavao gene koji su štitili srce i mozak od bolesti i demencije, dok su niske razine upala smanjile rizik od dijabetesa i karcinoma. Uz to, imala je efikasan metabolizam masti i holesterola. Naučnici su pomoću epigenetskih satova zaključili da je biološki bila 10 do 15 godina “mlađa” od svojih stvarnih godina.
Zanimljivo je i da je njen crijevni mikrobiom bio “mlad”, sa obiljem korisne bakterije Bifidobacterium, koja se povezuje sa zdravljem i dugovječnošću.
Genetika i način života
Njen dug život nije bio samo rezultat naslijeđa. Marija nije bila gojazna, nije pušila ni pila alkohol, jela je puno jogurta i njegovala bogat društveni život s porodicom i prijateljima. Sve to, ističu naučnici, imalo je značajan utjecaj na njenu vitalnost.
Novi put u medicini
Esteller naglašava da bi ovi nalazi mogli otvoriti vrata terapijama koje bi omogućile ljudima da zdravo stare: “Možemo razviti lijekove koji će oponašati učinke dobrih gena. Marijini roditelji su joj dali odlične gene, ali mi ne možemo birati svoje roditelje.”
Profesor João Pedro de Magalhães sa Univerziteta u Birminghamu dodaje: “Izuzetni slučajevi dugovječnosti pružaju važne tragove. Ako uspijemo otkriti koje su genetske varijante zaslužne za zdravu starost, mogli bismo razviti intervencije koje bi svima omogućile duži i zdraviji život.”
(Vijesti.ba)