Svjetski oceani po prvi put su pali na ključnom “zdravstvenom pregledu”, a glavni krivac za ovu alarmantnu situaciju je izgaranje fosilnih goriva, pokazalo je najnovije izvješće Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime, prenosi The Guardian.
Prema izvješću, kiselost oceana prešla je kritični prag, što ozbiljno ugrožava opstanak morskog života. Time je prekoračena i sedma od devet tzv. “planetarnih granica”, što je naučnike navelo na hitan poziv za globalnu akciju. Oni traže odlučnije smanjenje upotrebe fosilnih goriva, zaustavljanje krčenja šuma i ograničenje drugih ljudskih aktivnosti koje narušavaju krhku ravnotežu planeta.
Oceani, koji prekrivaju 71% Zemljine površine, ključni su za stabilizaciju klime i u izvješću se nazivaju “neopjevanim čuvarom planetarnog zdravlja”. Međutim, njihove vitalne funkcije sada su ozbiljno ugrožene. Od početka industrijske ere, pH vrijednost površine oceana pala je za oko 0,1 jedinicu, što predstavlja porast kiselosti od 30 do 40 posto.
Posebno su ugroženi hladnovodni koralji, tropski koraljni grebeni i morski život u Arktiku. Glavni uzrok je klimatska kriza izazvana ljudskim djelovanjem. Ugljikov dioksid iz izgaranja nafte, ugljena i plina dospijeva u more i stvara ugljičnu kiselinu, smanjujući dostupnost kalcijevog karbonata – ključnog za rast koralja i izgradnju ljuštura i kostura mnogih morskih organizama.
Ova promjena direktno pogađa kamenice, mekušce i školjke, a neizravno šteti lososima, kitovima i drugim životinjama koje se njima hrane. U konačnici, ugrožena je sigurnost opskrbe hranom i stabilnost obalnih ekonomija. Znanstvenici također upozoravaju da zakiseljavanje može oslabiti ulogu oceana kao apsorbera topline i smanjiti sposobnost upijanja 25 do 30 posto ugljikovog dioksida iz atmosfere.
Levke Caesar, suvoditeljica Laboratorija za nauku o planetarnim granicama, istaknula je dugoročne posljedice. “Dok je potrebno godina dana da se novi plinovi pomiješaju u atmosferu, njihovo sleganje u ocean traje tisuće godina. Gledajući ove podatke, moram priznati da me ovo stvarno plaši”, rekla je.
Ipak, izvještaj ističe da još uvijek postoji prostor za djelovanje – prvenstveno smanjenjem upotrebe fosilnih goriva, smanjenjem zagađenja i boljim upravljanjem ribarstvom. “Ako bih bila planetarni doktor, rekla bih svom pacijentu: ‘Prošle godine sam vam savjetovala promjene, ali niste ih napravili. Sada je vaše zdravlje dodatno ugroženo. Vrijeme je za hitnu akciju’”, dodala je Caesar.
Unatoč crnim prognozama, postoje i pozitivni primjeri – međunarodne politike i suradnja uspjele su zadržati unutar sigurnih granica dvije planetarne granice: ozonski omotač i emisije aerosola. Direktor Potsdamskog instituta Johan Rockström zaključio je optimistično: “Pad zdravlja planeta nije neizbježan. Primjeri oporavka ozonskog omotača i smanjenja zagađenja aerosolima pokazuju da je promjena moguća. Prozor za izlječenje je još otvoren, neuspjeh nije neizbježan; neuspjeh je izbor koji se može izbjeći.”
(Vijesti.ba)