Republika Moldavija 28. septembra bira novi parlament. Kampanja je u punom jeku, a glavno pitanje oko kojeg se vodi debata jeste budući pravac zemlje: približavanje Evropskoj uniji ili okretanje Rusiji.
Uoči izbora, vrijeme u glavnom gradu Kišinjevu je nepredvidivo – jesen se smjenjuje s posljednjim ljetnim danima, izmjenjuju se dugotrajni pljuskovi i sunčani, sparni periodi. Politička situacija je jednako promjenjiva. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju tesnu trku između proevropske partije „Acțiunea și Solidaritatea“ (PAS) predsjednice Maje Sandu i proruskih stranaka.
U centru Kišinjeva aktivisti PAS-a bore se za svaki glas. Zaustavljaju prolaznike, razgovaraju s njima i dijele predizborne letke. Među njima je i Cristian, koji na bulevaru Ștefan cel Mare dijeli žute letke vladajuće partije. „Nadam se da će naša zemlja izabrati put ka Evropskoj uniji – kao demokratska država koja poštuje ljudska prava. Ljudi moraju preuzeti odgovornost za svoj glas, jer on odlučuje o našoj budućnosti i budućnosti narednih generacija“, kaže on. Za tridesetpetogodišnjaka nema dileme: budućnost Moldavije mora biti u EU. „Članstvo bi donijelo rast plata, veću nezavisnost i razvoj projekata, primjerice digitalizacije.“
Nedaleko od njega, pedesetogodišnji Vitalie pokušava pridobiti građane za „Partidul Nostru“ (PN) – stranku kontroverznog biznismena Renata Usatie. Dok mu vjetar raznosi letke, on kaže: „Naša zemlja je u posljednje četiri godine osiromašila. Taj takozvani evropski san velika je laž. EU neće primiti Moldaviju ni za dvije, ni za tri, ni za deset godina. Ne smijemo nasjedati na evropske laži i prazna obećanja.“
Kampanja na televiziji i TikToku
Cristian, Vitalie i njihovi saradnici svakodnevno razgovaraju sa stotinama građana, dok se na televizijama neprestano emituju spotovi stranaka, a političari pokušavaju doprijeti do mlađih birača putem TikToka. U završnici kampanje reči postaju sve snažnije – predsjednica Sandu poručuje da su ovo „najvažniji izbori u istoriji zemlje“.
Za mnoge Moldavce izbor se svodi na jednostavnu dilemu: Evropa ili Rusija, Zapad ili Istok.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. Moldavija je podnijela zahtjev za članstvo u EU, a u junu iste godine dobila je status kandidata. Vlada u Kišinjevu postavila je cilj da zemlja uđe u Uniju do 2030. godine – što izaziva nezadovoljstvo Moskve, koja je decenijama imala snažan politički i ekonomski utjecaj u zemlji. Političke rasprave stigle su i na zidove Kišinjeva: na jednom zidu piše „Rusi napolje iz Moldavije“, a preko toga je neko crvenom bojom dodao „Sandu – ovca“.
Strahovi birača
Dvadesetšestogodišnja Alina, projekt-menadžerka koja je odrasla u malom mjestu na jugu zemlje, a danas živi u Kišinjevu, smatra da je zemlja u teškoj situaciji bez obzira na ishod izbora. „Kako god da se završi, mi smo u problemu“, kaže ona. Brine se da bi EU mogla da se distancira ako proruske stranke preuzmu većinu u parlamentu – i da bi finansijska podrška mogla prestati. Ove godine EU je odlučila da Moldaviji do 2027. isplati 1,9 milijardi eura u vidu kredita i grantova – pomoć koja zemlji preko potrebna.
Ali i u slučaju pobjede proevropskih snaga, Alina strahuje od reakcije Rusije. „Kišinjev je mali grad, a Moldavija nije velika zemlja – ne bi bila potrebna ogromna vojska da se zauzme.“
Rat u Ukrajini – stalni pritisak
Granica s Ukrajinom udaljena je svega pedesetak kilometara od Kišinjeva. Od početka ruske invazije, u Moldaviju je ušlo više od 1,3 miliona izbjeglica iz Ukrajine, a oko 100.000 njih ostalo je u zemlji. To je ogroman izazov za privredu države sa 2,4 miliona stanovnika.
Rat se osjeća i psihološki. Ruski dronovi više puta su padali na moldavsku teritoriju. „Rat je veoma blizu, tako se osjeća“, kaže dvadesetdvogodišnja Michelle, menadžerka prodaje. „Pritisak postoji. Možda ne više tako snažan kao ranije, ali možda smo se jednostavno i navikli.“
Strah od sukoba s Rusijom prisutan je i zbog činjenice da se već oko 1.500 ruskih vojnika nalazi u Pridnjestrovlju, otcepljenoj oblasti koja od 1990. funkcioniše kao de fakto država, sa sopstvenom vojskom, valutom i vladom. Taj region zavisi od Moskve i ranije je tražio prijem u Rusku Federaciju.
Vlada stranke PAS redovno izražava solidarnost s Ukrajinom, dok proruski „Blocul Electoral Patrioțesc“ (BEP), koji prema anketama zauzima drugo mjesto, zagovara suprotnu strategiju. „Neutralnost je naš štit. Moldavija mora biti most između Istoka i Zapada, a ne bojno polje“, poručuje BEP na svojim letcima i istovremeno širi strah od ruske invazije ukoliko se približe EU.
Ruski utjecaj i dezinformacije
Strahovi se dodatno šire društvenim mrežama. Anastasia Nani iz Centra za nezavisno novinarstvo kaže da je ruski utjecaj ogroman.
„Jedna od najčešćih poruka jeste da NATO i Ukrajina žele da nas uvuku u rat i da će naši muškarci morati na front. Takođe, već sada se dovodi u pitanje legitimitet izbora“, kaže ona. Cilj Moskve, dodaje, jeste da oslabi povjerenje građana u izbore i institucije.
Ekonomske muke: skupa hrana i stanovi
Osim rata u Ukrajini, ključna tema kampanje je i ekonomska situacija. Inflacija je veliki problem, kao i u ostatku Evrope. „Juče sam za 70 leja (oko 3,50 eura) kupila malo paradajza i hljeb – to nema nikakvog smisla“, kaže Alina.
Nakon početka rata 2022., inflacija u Moldaviji dostigla je skoro 29%. Sada je nešto niža, ali je u avgustu iznosila 7,3% – i dalje znatno iznad prosjeka EU.
„Ne trošim mnogo i pazim na svaku paru“, priča Michelle. „Ne idem na odmor, rijetko kupujem odjeću, samo ono što mi je stvarno potrebno – hrana, kućni potrepštini i to je to.“
Poskupljenja pogađaju sve slojeve društva, ali najteže one koji su i ranije živjeli u siromaštvu – posebno penzionere. Skoro trećina stanovništva danas živi ispod granice siromaštva, naročito u selima. Ispred supermarketa u Kišinjevu neke starije žene prose. Starci na pijacama prodaju povrće i voće.
Dodatni udar predstavlja i rast cijena stanova. I za kupovinu i za iznajmljivanje, cijene su ove godine naglo skočile. Za jednosoban stan u Kišinjevu sada se traži i do 500 eura mjesečno, dok je prosječna plata tek oko 800 eura. Nikada ranije cijene nekretnina nisu rasle ovako brzo.
„Imam 26 godina i voljela bih da jednog dana kupim stan“, kaže Alina. „Ali kako? Cijene su sada toliko naduvane da je to prosto ludilo.“
U nedjelju će se pokazati kojoj partiji građani vjeruju da može riješiti ove probleme i da li će Moldavija izabrati put ka Evropi ili ka Rusiji.
(Vijesti.ba)