Svakog 21. septembra obilježava se Svjetski dan Alzheimerove bolesti, koju je početkom 20. stoljeća otkrio njemački psihijatar i neuropatolog dr. Alois Alzheimer.
U svijetu je od te bolesti oboljelo više od 55 miliona ljudi, a svake tri sekunde pojavljuje se novi slučaj.
– Alzheimerova bolest nastaje najčešće u dobi iznad 65 godina i nepoznatog je uzroka. Odlikuje se nagomilavanjem tau proteina i beta amiloida u mozgu, što dovodi do oštećenja i postepenog propadanja moždanih nervnih ćelija (neurona), ključnih za sve ljudske aktivnosti. Prvi neuroni koji bivaju oštećeni nalaze seu dijelovima mozga odgovornim za pamćenje, jezik i razumijevanje jezika, pažnju, rasuđivanje i orijentaciju zbog čega su prvi simptomi Alzheimerove bolesti obično problemi s tim funkcijama (kognitivni problemi). Također, mogu nastati promjene u raspoloženju, ličnosti ili ponašanju, kao što su apatija, zbunjenost te pojačana sumnjičavost i strah – navela je Elvedina Žiga, dr. med. iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Dodaje da širenjem promjena u mozgu, kod teškog oblika, bolesnici ne mogu hodati, samostalno se hraniti ili obavljati bilo koje druge svakodnevne aktivnosti te mogu postati i inkontinentni, tj. izgubiti kontrolu nad mokrenjem i defekacijom.
– U ovoj fazi potpuno je izgubljeno kratkoročno i dugoročno pamćenje, kod nekih se javljaju i poteškoće s gutanjem, veći rizik od pothranjenosti, upale pluća (naročito zbog aspiracije) te nastanka dekubitusa. Pacijenti u potpunosti ovise o drugima te se obično smještaju u specijalizirane ustanove – kaže Žiga.
Rizikofaktori za nastanak Alzheimerove bolesti mogu se podijeliti na promjenljive i nepromjenljive.
Nepromjenljivi (oni na koje ne možemo uticati) su dob – najjači pojedinačni rizik (rizik raste značajno nakon 65. godine), nasljedni faktori, pol – žene imaju nešto veći rizik (djelomično zbog dužeg životnog vijeka) i porodična anamneza demencije – važno naročito ako su roditelji ili braća/sestre oboljeli. Promjenljivi rizikofaktori (oni na koje se može uticati) su socijalni – socijalna izolacija, usamljenost, kognitivni – nedostatak mentalne aktivnosti i angažmana (npr. čitanje, učenje, društvene aktivnosti) i zdravstveni – kardiovaskularni rizici – hipertenzijja, koronarna bolest srca; dijabetes; hiperlipidemija; gojaznost; moždani udar i druga cerebrovaskularna oboljenja; povrede glave; depresija; senzorni gubici, naročito gubitak sluha (povezan s većim rizikom od demencije)· Tu su i faktori životnog stila – fizička neaktivnost, nezdrava ishrana (npr. visok unos zasićenih masti i šećera, manjak omega-3 masnih kiselina i povrća), pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, nedovoljno sna i poremećaji spavanja.
Žiga podsjeća da je Alzheimerova bolest još uvijek neizlječiva, ali postojeći standardni lijekovi usporavaju njeno napredovanje, uz individualiziranu primjenu nefarmakoloških metoda kao što su tjelesne vježbe, radna terapija, muzikoterapija i grupna terapija.
– S obzirom da je dejstvo lijekova efikasnije kod osoba sa blagom Alzheimerovom bolešću, veoma je važno na vrijeme prepoznati rane znakove i uspostaviti dijagnozu – dodala je Žiga.
Rani znakovi Alzheimerove bolesti su: poteškoće u pamćenju; gubitak sjećanja za nedavne događaje; poremećaj mišljenja (nerazumijevanje pojmova); poteškoće u obavljanju do tada poznatih zadataka; poteškoće u govoru (traženje riječi, zamjena sa neadekvatnim), pisanju i čitanju; osamljivanje, povlačenje iz društvenih aktivnosti; gubitak orijentacije u vremenu i prostoru; učestalo gubljenje i zametanje stvari i promjene u ponašanju i raspoloženju.
– Iako ne postoji dokazana metoda za sprječavanje Alzheimerove bolesti, postoje načini kojima se postiže smanjenje rizika. Kontrolišite visok krvni pritisak. Održavajte zdravu tjelesnu težinu. Kontrolišite nivo šećera u krvi, razgovarajte sa svojim ljekarom o tome kako smanjiti rizik od dijabetesa ili bolje upravljati dijabetesom. Prestanite pušiti i osigurajte dovoljno kvalitetnog sna. Potražite tretman za poremećaj spavanja, ukoliko ga imate. Zdravo se hranite sa naglaskom na voće, povrće, integralne žitarice, ribu, piletinu, orašaste plodove, mahunarke i zdrave masnoće poput maslinovog ulja, a ograničite zasićene masnoće, crveno meso i šećer. Ostanite mentalno, fizički i društveno aktivni.
Brinite o svom mentalnom i fizičkom zdravlju i potražite pomoć ukoliko imate zdravstvenih tegoba. Čuvajte svoj sluh i liječite probleme sa sluhom; koristite slušni aparat ako je potreban. Izbjegavajte povrede glave (npr. koristite sigurnosni pojas, nosite kacigu prilikom bavljenja sportom i spriječite padove u svom domu smanjenjem nereda i poboljšanjem rasvjete) – savjeti su Elvedine Žiga, dr. med. iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Na kraju je napomenula da pravilnim odnosom prema životnim navikama i brigom o svom zdravlju smanjujemo i rizik od nastanka Alzheimerove bolesti.
(Vijesti.ba / Fena)