Federalna uprava za inspekcijske poslove nastavila je pojačane kontrole uvoza voća i povrća nakon što je na tržištu otkriveno pojačano prisustvo pesticida.
Nedavno je povučeno oko dvije hiljade kilograma breskvi, dok se trenutno ispituje i ispravnost grožđa i mandarina.
Početkom septembra spriječen je ulazak 40 tona banana iz Kostarike, a slične mjere ranije su poduzete i za kukuruz iz Srbije, krompir i jagode iz Egipta, te breskve i tikvice iz Albanije. Prema riječima direktora Agencije za sigurnost hrane BiH, Sanina Tankovića, problem dodatno komplikuje neusklađenost domaćih propisa s regulativama Evropske unije.
“Dešava se da nešto što je dozvoljeno u EU, u BiH neće moći biti plasirano. Jutros je 80 tona banana, četiri šlepera, uništeno. To je problem propisa koji još nije usklađen. Poslali smo urgenciju da se donese što prije, kako bi se zaštitilo zdravlje građana”, istakao je Tanković.
Građani sve više izražavaju nepovjerenje prema uvoznoj hrani. “Svašta uvozimo. Što se tiče voća, naše truhne, crvljiva jabuka je najzdravija, a ne ona koja je sva ista”, kazala je jedna građanka Sarajeva za N1. Drugi sagovornik poručio je: “Ali čovjek mora nešto jesti. Ja mogu rizikovati, djeca ne mogu.”
Na pijacama potrošači uglavnom traže domaće proizvode, a i sami prodavači ističu da daju prednost lokalnoj proizvodnji. “Devedeset posto stvari na stolu dolazi iz domaće proizvodnje. Imamo paprike, prasu, špinat, blitvu – nema potrebe uvoziti. Ja dajem prioritet domaćim proizvođačima, a tako rade i sugrađani”, rekao je Elvedin Hadžagić, prodavač na pijaci.
Udruženja potrošača upozoravaju da domaći proizvođači trpe strože kontrole, dok uvoznici prolaze znatno blaže provjere. “Ne možete u EU izvesti meso smrznuto 70-ih godina, a kod nas će možda i proći. Poljoprivrednici s pravom negoduju jer im je teško izaći na strana tržišta. Mi konzumiramo 80% hrane iz uvoza. Zemlja nam leži neuzorana, stoke nema na pašnjacima, pa smo prinuđeni uvoziti tuđe”, naglasio je Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura.
Stručnjaci upozoravaju da se prisustvo pesticida ne može uočiti golim okom, niti izaziva trenutne reakcije, ali kontinuirana konzumacija može imati ozbiljne, uključujući i kancerogene posljedice.
(Vijesti.ba)