Starlink, koji se smatra najvećom satelitskom konstelacijom na svijetu s više od 8.000 satelita, široko je korišten, uključujući i ratne zone – posebno od strane ukrajinskih snaga u ratu protiv Rusije.
U intervjuu s ruskim TV voditeljem Vladimirom Solovjovim, 39-godišnji Bakanov – novi direktor Roskosmosa – priznao je da je agencija godinama zapela u “inerciji” i da mora privući više mladog kadra.
On je potvrdio da Rusija ubrzano razvija konkurenciju Starlinku, koja će omogućiti globalnu internetsku konekciju putem niskoorbitnih satelita.
– Već smo testirali nekoliko satelita u orbiti, a proizvodne verzije su u međuvremenu tehnički unaprijeđene – rekao je Bakanov.
– Krećemo se brzim tempom u ovom pravcu – dodao je.
Projekat satelitskog interneta razvija ruska svemirska kompanija Bureau 1440, s ciljem uspostave niskoorbitne satelitske mreže za globalni širokopojasni internet.
Bakanov je dodao da je Rusija naučila iz svojih grešaka, uključujući onu iz 2002. godine, kada su ruski zvaničnici odbacili Elona Muska kao neozbiljnog investitora kada je pokušao kupiti interkontinentalnu balističku raketu za svemirske misije. Taj trenutak je, prema biografiji Ashlee Vancea, bio prekretnica koja je inspirisala Muska da razvije SpaceX.
Iako je Sovjetski Savez bio prvi koji je lansirao satelit u orbitu (Sputnik 1, 1957.) i prvog čovjeka u svemir (Jurij Gagarin, 1961.), ruski svemirski program se nakon raspada SSSR-a 1991. suočio s ozbiljnim problemima: hroničnim manjkom finansiranja, korupcijom i demotivisanim mladim inžinjerima.
Najnoviji udarac ruskim ambicijama došao je u augustu 2023. godine, kada je misija Luna-25 neslavno završila padom na površinu Mjeseca tokom pokušaja slijetanja.
Bakanov je ranije bio direktor kompanije Gonets, koja upravlja manjim ruskim sistemom satelitskih komunikacija, uglavnom u državne svrhe.
(Vijesti.ba)


