Nakon višednevnog bombardovanja, Izrael je započeo kopnenu ofanzivu na grad Gazu – uprkos svim upozorenjima, pa i onima iz vlastitog vojnog vrha.
Očekuju se teške borbe s Hamasom, koji mnoge zapadne države smatraju terorističkom organizacijom, iako sve više zapadnih država osporava te poruke.
Prema palestinskim podacima, samo do utorka ujutro ubijeno je najmanje 35 osoba. No, ofanziva ima dalekosežne političke i humanitarne posljedice, prenosi Deutsche Welle.
Koliko je do sada grad Gaza pogođen izraelskom ofanzivom?
I ranije je grad više puta bio meta izraelske vojske. Gađane su i školske zgrade, izbjeglički kampovi i skloništa.
Krajem maja 2025. Izrael je granatirao školu Fahmi al-Džardžavi, koja je služila kao izbjegličko sklonište.
Prema palestinskim navodima, poginule su 33 osobe, a desetine su ranjene, uglavnom djeca, izjavio je glasnogovornik palestinske civilne zaštite za AFP. Izrael je tvrdio da je napad bio usmjeren na palestinske borce.
Infrastruktura je teško oštećena. Samo u gradu Gazi nastala je šteta od 7,29 milijardi dolara, navodi izvještaj UN-a i Svjetske banke koji je u aprilu 2024. prenijela Al Jazeera.
U septembru je Institut UN-a za obuku i istraživanje (UNITAR) objavio izvještaj prema kojem je u Gazi oštećeno 36.611 zgrada, od čega 8.578 potpuno uništeno.
Turska agencija Anadolu Ajansi prenijela je u augustu 2025. s jedne UN-ove konferencije da je unutar Pojasa Gaze od marta 796.000 ljudi postalo izbjeglice, od čega se 95 posto odnosi na grad Gazu.
Koliko je Hamas još jak?
Vojna stručnjakinja Marina Miron procjenjuje da se trenutno do 3.000 borbeno spremnih pripadnika Hamasa nalazi u gradu.
Marina Miron s londonskog King’s Collegea rekla je za Deutsche Welle da je teško precizno procijeniti snagu Hamasa, ali da organizacija i dalje drži kontrolu nad gradom.
“Ovo će biti izuzetno teška operacija, jer Hamas više nema šta izgubiti“, rekla je. Visoke zgrade i uske ulice mogle bi im dati taktičku prednost.
Židovsko-američka organizacija J-Street navela je 2. septembra 2025. da je Hamas značajno oslabljen.
Prije rata vojno krilo imalo je oko 30.000 boraca u pet brigada i 24 bojne. Do sada je, prema izraelskim snagama, ubijeno oko 23.000 boraca, a 20 bojni je uništeno.
Hamas se transformisao u decentralizovanu gerilsku grupu. Uprkos gubicima, uspjeli su regrutovati i do 30.000 novih ljudi – većinom bez vojne obuke.
Šta ofanziva znači za stanovništvo?
Skoro svi od oko dva miliona stanovnika Gaze već su tokom rata morali više puta bježati. Sada ponovo stotine hiljada ljudi napuštaju domove, a grad bi, prema UN-u, mogao postati „gotovo nenastanjiv“ zbog mina.
Watch the moment Israeli forces bombed and destroyed a 13th century mosque in the Tuffah neighbourhood of Gaza City on Tuesday. pic.twitter.com/tXZnErhHg3
— Al Jazeera English (@AJEnglish) September 17, 2025
Prema izraelskim podacima, oko 40 posto civila već je napustilo grad. Vojska ih je pozvala da pređu u „humanitarnu zonu“ na jugu, ali i tamo je ranije bilo smrtonosnih napada.
UNICEF upozorava na „pogubne posljedice“ za više od 450.000 djece. Još krajem augusta UN i humanitarne organizacije proglasile su stanje gladi u Gazi.
Šta ofanziva znači za izraelske taoce?
Životi talaca su dodatno ugroženi kopnenom ofanzivom.
Krajem augusta, glasnogovornik vojnog krila Hamasa Abu Obeida rekao je da se taoci drže u istim borbenim područjima kao i pripadnici Hamasa.
UN-ova izvjestiteljica Francesca Albanese upozorila je da ofanziva ugrožava živote i talaca i civila.
Kako se ofanziva vidi u Izraelu?
Porodice talaca uputile su dramatičan apel: „Ova noć mogla bi biti posljednja za taoce.“
Raste i kritika u društvu. Masovni protesti izbili su ispred Netanyahuove rezidencije, uz zahtjeve da se postigne dogovor s Hamasom.
#Israel announced on Monday that residents of #Gaza City could use a “temporary transportations route via Salah al-Din Street” to flee, a day after it launched its intense ground offensive into the enclave’s main city pic.twitter.com/tXn38Yk0xh
— FRANCE 24 English (@France24_en) September 17, 2025
Prema anketama, dvije trećine Izraelaca podržava sporazum kojim bi se oslobodili svi taoci u zamjenu za prekid borbi i povlačenje iz Gaze.
Kako reaguje arapski svijet?
Na samitu u Dohi, katarski emir optužio je Izrael za „genocid“, a egipatski predsjednik ga je nazvao „neprijateljem“. Završna deklaracija pozvala je na preispitivanje odnosa s Izraelom i pokretanje pravnih postupaka.
Analitičari procjenjuju da bi i UAE i Bahrein, iako potpisnici Abrahamskih sporazuma, mogli preispitati svoje odnose s Izraelom.
(Vijesti.ba)