Cilj događaja je podizanje svijesti poslodavaca o važnosti ulaganja u sigurnost i zdravlje na radu, što štiti zdravlje zaposlenih te smanjuje ekonomske gubitke, uz istovremeno povećanje produktivnosti i održivosti organizacija.
Pomoćnica direktora za medicinske poslove i voditeljica Sektora javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo FBiH Aida Ramić Čatak kaže da je namjera tog skupa otvoriti panelarnu diskusiju relevantnih predstavnika zdravstvenog i drugih sektora koji su bitni za ono što se zove promocija zdravih radnih okruženja.
Iz ugla javnog zdravstva, dr. Ramić Čatak kaže da su posvećeni unaprjeđenju zdravlja stanovništva, a radno-aktivna populacija za njih je svakako prioritet. Smatra da je pogodan trenutak da se o tome razgovara u odnosu na aktuelna demografska kretanja, tranziciju kroz koju naše društvo prolazi sa mobilizacijom radne snage, hroničnim nedostatkom stručnih i drugih profila ne samo u zdravstvu, nego i drugim relevantnim sektorima za zajednicu, u smislu otvaranja priče da li uopće postoji nadzor nad bolestima ovisnostima u radnim okruženjima, koliko o tome uopće znaju poslodavci i kako se stvari mogu unaprijediti.
Podsjeća da su, u saradnji sa Stručnim centrom za prevenciju ovisnosti, uradili 2024. godine istraživanje na uzorku od 104 kompanije, organizacije i ustanove. Podaci pokazuju da kompanije, organizacije i ustanove posjeduju određeni set podataka koji se tiče zdravstvenog stanja zaposlenika, ali sa vrlo velikim razlikama u načinu korištenja tih podataka.
– Rezultati istraživanja daju orijentire za izmjenu zakonskih propisa koji su neophodni, za sistemski pristup nadzora nad zdravstvenim stanjima zaposlenika sa fokusom na bolesti ovisnosti. Raduje da je ipak više od 80 posto slučajeva, u uzorku ispitivanih organizacija, izrazilo spremnost za dalji nastavak u preventivnim aktivnostima kampanje ‘Kompanije Prijatelji zdravlja’ – naglasila je dr. Ramić Čatak.
Polovina kompanija, ustanova, organizacija, po svim sektorima i djelatnostima koje su obuhvaćene tim istraživanjem, posjeduje podatke vezane za razloge bolovanja, invalidnost odnosno onesposobljenje. Svega trećina raspolaže podacima vezanim za hronične bolesti. Kao ključni problem se nametnuo, po rezultatima istraživanja, vrlo nizak procent organizacija godišnjih sistematskih pregleda što navodi svega trećina kompanija i organizacija. Trećina njih navodi da to ponekad rade, a trećina da to nikad ne čini, što je, kako je kazala, alarmantan podatak. U odnosu na uočene probleme, iz pojedinih vrsta bolesti i ovisnosti, 53,9 posto kompanija i organizacija navodi pušenje na radnom mjestu, više od 15 posto konzumaciju alkohola, skoro 5 posto kockanje i klađenje i skoro 2 posto upotrebu droga i psihotropnih supstanci. Između 11 i 24 posto tih organizacija nema podatke niti vrši nadzor nad upotrebom sredstava ovisnosti.
Stručna saradnica za programe prevencije na radnom mjestu u Stručnom centru za prevenciju ovisnosti Ileana Šnur-Muratagić kaže da su, u augustu i početkom septembra, proveli mini kampanju koja je zapravo nastavak saradnje tog centra sa Zavodom za javno zdravstvo, a željeli su poslodavce senzibilizirati da prihvate zdravija radna okruženja i da na neki način utječu na stavove i norme zaposlovnika u radnom okruženju.
Tokom kampanje, obuhvatili su nekoliko zanimanja za koja su smatrali da konzumiranje alkohola, psihoaktivnih supstanci ili nekih ponašajnih ovisnosti kao što je klađenje u radnom okruženju može biti naročito rizično i bitno utjecati na ljudske živote. Mada, kako je kazala, u svim zanimanjima se to može desiti, a važno je uraditi ranu intervenciju odnosno prepoznati simptome da ne bi došlo do toga da zaposlenik ima veliki broj izostanaka s posla, da ne dobije otkaz ili bude stigmatiziran. Kao razlog može biti stresan život i sve što nosi samo zanimanje, porodične prilike, ali i samo radno okruženje.
– Trećinu života provedemo u radnom okruženju, na radnom mjestu. Zato je zaista važno s kim radimo, ko su nam kolege. Taj odnos se gradi, zbog toga treba da postoji unutar firme senzibilitet za uposlenike koji imaju probleme sa konzumiranjem alkohola, psihoaktivnih supstanci. Naravno, mora se razmišljati o tome da ne ugrožavaju druge kolege – naglasila je.
(Vijesti.ba / FENA)