Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Armin Kržalić ocijenio je da je za nedavne fizičke napade i napade na imovinu opozicionih lidera u RS, ali i delegata u Vijeću naroda ovog entiteta, kriva apatija i nedjelovanje nadležnih institucija, poručivši “da smo mi u BiH daleko od demokratskih procesa”.
U Trebinju, ispred porodične kuće Nebojše Vukanovića, poslanika Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske, već dva puta je zapaljen automobil. Prvi put u martu, a novi napad na imovinu Vukanovića desio se prije dva dana, tokom noći između 10. i 11. septembra. On je za to optužio predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
U Banjoj Luci 5. septembra napadnut je i poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović, kojeg su ispred zgrade u kojoj stanuje dvojica maskiranih muškaraca poprskala biber sprejem. Borenović je objavio snimke kamere gdje se vidi dolazak dvojice napadača i poručio da se nada da će napadi na njega i njegove kolege poslanike ili bilo kojeg građanina biti razotkriveni.
– Samo tako možemo zaustaviti sve izraženiji opšti osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti u društvu u kojem živimo – izjavio je poslanik PDP-a.
Napad na imovinu delegata u Vijeću naroda RS-a Dževada Mahmutovića dogodio se 2. septembra u Tuzli, kada mu je zapaljen automobil u garaži, a nedavno je zapaljen i automobil poslanika u Narodnoj skupštini RS-a Amira Hurtića u Doboju.
Svi ovi incidenti bili su povod za razgovor sa stručnjakom za sigurnost Arminom Kržalićem, koji smatra dase ovakve stvari ne bi dešavale da institucije djeluju profesionalno, u skladu sa zakonima i svojim nadležnostima.
– Ovdje je problem u institucijama. Kada se u RS-u desio prvi slučaj paljevine, to se trebalo istražiti. Imali smo i slučajeve kada je bilo prijetnji određenim političarima koji su vrlo brzo dobili policijsku zaštitu, a drugi nisu mogli. Čim institucije počnu da prave dvostruke aršine, gubimo na snazi i demokratizaciji, odnosno gubimo pravo da smo svi isti – upozorio je Kržalić u razgovoru za Fenu.
On naglašava da zaposleni u nadležnim institucijama imaju svoju misiju, zadatak i cilj te da nisu “ljudi od mandata” kao političari, već da se trebaju pridržavati zakona, ustava i ostalih pravila i procedura.
– Međutim, problem je što su se u BiH za deset godina u institucije infiltrirali ljudi koji će djelovati po strukturi političkih pozicija. Zato smo došli u ovakvu situaciju da se i u zakonodavnim tijelima ne želi ništa raditi da bi se napravio iskorak ka evropskim integracijama, a da zato niko ne snosi sankcije, iako je u krivičnom zakonu propisano da onaj ko narušava ugled ili nanosi ekonomsku štetu državi može biti sankcionisan – ističe Kržalić.
Osim toga, naglašava da ovakvo institucionalno nedjelovanje, u smislu da se ne radi na sprečavanju napada i sličnih incidenata te da se javnost ne informira o uzrocima napada, baca ljagu na rad sigurnosnih institucija koje bi trebale da budu u službi svih građana, a ne pojedinaca ili određenih političkih stranaka.
Po njemu, ovakav pristup nadležnih institucija je možda posljednji korak prelaza iz narativa koji je doprinio većoj radikalizaciji u entitetu Republika Srpska.
– Sada vidimo da se ta radikalizacija prenosi na nasilje kroz paljevine automobila zvaničnicima. Ono što je žalosno je da nema iskrenih javnih nastupa političara koji bi trebali da osude takvo postupanje, narative i aktivnosti – kazao je.
Spomenuti incidenti su, kaže, nažalost, najvjerojatnije produkt politički motivisanog nasilja u ambijentu gdje se neistomišljenicima u političkom, vjerskom ili ideološkom životu poručuje da će biti neutralizovani ili napadnuti ako ne promijene mišljenje.
Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije smatra da smo “mi u BiH daleko od demokratskih procesa” te da živimo u autokratskim sistemima gdje ljudi samo žele da čuju svoj stav, svoj pristup, svoja ideološka uvjerenja.
– Nema inkluzije za druge, već je očito da su svi oni koji razmišljaju drugačije protiv nas. Sve što je rađeno po pitanju demokratizacije društva i političke scene u BiH unazad sedam godina, palo je u vodu zato što institucije nisu djelovale i vodile računa o tome – ističe Kržalić.
Zbog toga smo, dodaje, došli u ovu situaciju, ne samo u pogledu političkog djelovanja, već i u drugim segmentima.
Na pitanje kako incidenti utiču na povjerenje građana u sigurnosne strukture i pravosuđe u RS-u odgovorio je da tu postoje dvije grupe.
– Oni koji podržavaju sistem i na neki način su infiltrirani od samog tog sistema, sigurno podržavaju takve incidente. S druge strane, imamo one kojima se pokazuje jasna slika da će bilo kakvo drugačije razmišljanje biti kažnjeno – kaže Kržalić.
On je skrenuo pažnju na još jednu bitnu stvar, a to je da ovi događaji nisu nimalo ohrabrujući za povratnike u Republiku Srpsku, ali da se može desiti da i u “Federaciji BiH nađe neko ko će uzvratiti istom mjerom”.
– To je još jedno pitanje koji bi institucije trebale dobro da prate i sankcioniraju, da jasno pokažu svojim djelovanjem da će bilo ko ko pokuša tako nešto biti sankcionisan i da institucije to neće tolerisati – kazao je i zaključio da se narativ o nasilju ustalio i postao svakodnevno prisutan u javnom ambijentu BiH.
Napadi na političare u RS-u naišli su na brojne osude u oba bh. entiteta, između ostalih, oglasio se predsjednik Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS-a Igor Crnadak koji je ocijenio da “stanje bezbjednosti u RS-u, posebno za one koji imaju kritički stav o stanju u društvu, postaje horor film”.
Napade su oštro osudile i međunarodne organizacije, između ostalih, Misija OSCE-a u BiH i Delegacija Evropske unije u BiH, pozivajući nadležne organe da djeluju i počinioce privedu pravdi.
(Vijesti.ba / FENA)