Više velikih evropskih zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Kanadu, Australiju i Belgiju, najavile su mogućnost priznanja nezavisne palestinske države na predstojećem zasjedanju Generalne skupštine UN-a. Ova inicijativa dolazi u jeku sve većih međunarodnih kritika izraelske vojne ofanzive u Gazi.
Status Palestine u svijetu
Palestina je proglasila nezavisnost 1988. godine, a danas je priznaje 147 od 193 članice UN-a. Ipak, bez podrške Vijeća sigurnosti – gdje SAD imaju pravo veta – Palestina nema punopravno članstvo u UN-u.
Palestinsku upravu (PA) vodi predsjednik Mahmud Abbas i ona ima ograničenu kontrolu nad dijelovima okupirane Zapadne obale. Pojas Gaze je od 2007. godine pod upravom Hamasa, iako PA i dalje finansira mnoge javne službe.
Zašto sada priznanje?
Evropske sile poručuju da bi priznanje Palestine poslužilo kao politički pritisak na Izrael da prekine ratne operacije u Gazi, zaustavi širenje naselja na Zapadnoj obali i obnovi mirovne pregovore.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron naglašava da bi ovaj potez bio uslovljen reformama unutar Palestinske uprave, s ciljem jačanja njene upravljačke sposobnosti i pripreme za potencijalnu postratnu administraciju Gaze.
Simbolika ili konkretan efekat?
Kritičari tvrde da bi priznanje bilo uglavnom simbolično, budući da Palestina i dalje nema kontrolu nad granicama, resursima ni međunarodnim odnosima. Međutim, palestinski zvaničnici tvrde da bi to bio važan korak ka ravnopravnosti i otvaranju novih strateških partnerstava.
Reakcije Izraela i SAD-a
Izrael je oštro osudio ove najave, navodeći da bi priznanje Palestine nagradilo Hamas za napade iz oktobra 2023. godine. Premijer Benjamin Netanyahu poručio je da Izrael nikada neće odustati od sigurnosne kontrole nad Gazom i Zapadnom obalom.
Sjedinjene Države također se protive ovim potezima i već su uvele sankcije palestinskim zvaničnicima, uključujući zabrane putovanja, što bi moglo spriječiti njihov dolazak na Generalnu skupštinu UN-a.
(Vijesti.ba)